Hrvatski školski muzej obilježio je 125 godina postojanja svečanošću posvećenom generacijama učitelja, učenika i obitelji koje su tijekom desetljeća oblikovale hrvatsko školstvo. Muzej, osnovan 1901. godine, već stoljeće i četvrt prikuplja, čuva i predstavlja predmete, dokumente i svjedočanstva o povijesti obrazovanja, školskom životu, djetinjstvu i odrastanju.
Obljetnica je bila prilika ne samo za prisjećanje na bogatu povijest ove ustanove nego i za najavu njezina novog poglavlja. Nakon razdoblja u kojem je zbog oštećenja zgrade u potresu muzej djelovao u izmijenjenim uvjetima, pred njim je preseljenje na novu adresu i povratak redovitim programima u prostoru koji će omogućiti kvalitetniji rad i prihvat većeg broja posjetitelja.
Ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Anita Zlomislić istaknula je kako je proslava zamišljena kao susret s kolegama, prijateljima i suradnicima, ali i kao prilika za podjelu dobrih vijesti o budućnosti ustanove.
„Ovom ćemo prigodom, osim što ćemo proslaviti naš rođendan, podijeliti radost s našim kolegama, prijateljima i suradnicima zbog našeg budućeg smještaja. Od 2027. godine bit ćemo na novoj adresi. Kao što vjerojatno većina naših pratitelja zna, naša je zgrada stradala u potresu i od tada smo u jednom prijelaznom razdoblju. Od 2027. godine sve pozivam da dođu u Ratkajev prolaz 4, gdje će muzej u novom ruhu ponovno organizirati programe i u puno boljim uvjetima moći primiti veći broj posjetitelja”, najavila je Zlomislić.
Dodala je kako je na svečanosti najavljena i buduća trajna lokacija muzeja, što ovoj obljetnici daje dodatnu važnost. Nakon godina neizvjesnosti i rada u privremenim okolnostima, muzej tako ulazi u razdoblje u kojem će moći planirati dugoročniji razvoj svojih programa i aktivnosti.
„Riznica školstva” – film koji povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost obrazovanja
Središnji dio obljetničkog programa bilo je premijerno prikazivanje dokumentarno-igranog filma „Riznica školstva – 125 godina Hrvatskog školskog muzeja”, redateljice Irene Škorić. Film donosi priču o ustanovi, njezinoj povijesti i ljudima koji su je tijekom desetljeća gradili, a kroz rekonstrukcije povijesnih razdoblja prikazuje i promjene u obrazovanju i položaju učitelja.
Redateljica Irena Škorić objasnila je kako je film oblikovan kroz nekoliko vremenskih cjelina. Prikazom učionice iz 1901. godine gledatelji se vraćaju u vrijeme osnutka muzeja i upoznaju školsku svakodnevicu s početka 20. stoljeća. Slijedi razdoblje 1954. godine, obilježeno obnovom i izgradnjom nakon Drugoga svjetskog rata, dok završni dio donosi suvremeni kontekst i izazove obrazovanja u 2026. godini.
„Napravili smo rekonstrukciju scena iz 1901. godine – učionice, učiteljice, gospodina učitelja i učenika. Nakon toga slijedi skok u 1954. godinu, odnosno u doba obnove i izgradnje nakon Drugoga svjetskog rata. U filmu imamo i današnje doba, 2026. godinu, u kojem se bavimo time kako umjetna inteligencija utječe na ulogu učitelja i nastavnika”, rekla je Škorić.
Poseban naglasak u suvremenom dijelu filma stavljen je na umjetnu inteligenciju i njezin sve veći utjecaj na obrazovni sustav. Redateljica smatra da tehnologija može biti koristan pomoćnik, ali upozorava kako njezinu primjenu treba pratiti oprez i kritičko promišljanje.
„Moje je privatno mišljenje da je umjetna inteligencija, koliko god bila dobra, nešto na što treba paziti. Dosta se ljudi opušta i previše vjeruje umjetnoj inteligenciji, a treba biti jako oprezan. Kao što smo vidjeli u medijima, bilo je različitih slučajeva u kojima je pretjerano povjerenje u takve sustave imalo loše posljedice. Umjetna inteligencija u neku je ruku dobar pomoćnik, ali treba je koristiti s oprezom”, istaknula je Škorić.
Film pritom donosi i usporedbu nekadašnjeg i današnjeg odnosa prema učiteljima i školskom autoritetu. Dok je početkom 20. stoljeća školski život obilježavala znatno stroža disciplina, uključujući i odgojne metode koje danas više nisu prihvatljive, suvremeni obrazovni sustav suočava se s drukčijim izazovima. Promijenili su se odnosi između učenika, roditelja i nastavnika, kao i očekivanja koja se postavljaju pred školu i njezine djelatnike.
Obljetnica kao pogled prema budućnosti
Uz brojne goste, svečanosti je nazočila i izaslanica predsjednika Gradske skupštine. Hrvatski školski muzej obljetnicu je obilježio i nizom besplatnih kreativnih radionica namijenjenih građanima, a sudjeluje i u projektu „Art za kvart” kao suorganizator likovnih programa. Time je još jednom pokazao kako muzejski sadržaji mogu izaći izvan izložbenih prostora i postati dio svakodnevnog života lokalne zajednice.
Hrvatski školski muzej osnovan je 1901. godine na inicijativu Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, s ciljem prikupljanja i očuvanja predmeta i dokumentacije važnih za povijest školstva. Njegova je zbirka tijekom desetljeća postala vrijedan izvor informacija o razvoju obrazovanja, školskim predmetima, nastavnim pomagalima, učeničkim radovima, školskim pravilima i svakodnevici učenika i učitelja.
U muzejskim zbirkama čuvaju se svjedočanstva o tome kako se nekada učilo, pisalo, računalo i provodilo vrijeme u školi, ali i kako su se mijenjali odgojni pristupi, nastavne metode i sam izgled učionica. Takvi predmeti danas imaju vrijednost ne samo kao povijesni dokumenti nego i kao podsjetnik na iskustva koja povezuju različite generacije.
Upravo je ta povezanost prošlosti i sadašnjosti jedna od važnih vrijednosti muzeja. Škola nije samo obrazovna institucija, nego prostor u kojem se stvaraju prijateljstva, oblikuju osobnosti, stječu prva znanja i iskustva te nastaju uspomene koje se često pamte cijeli život.
U vremenu brzih i velikih promjena, od novih tehnologija do drukčijih obrazovnih pristupa, Hrvatski školski muzej čuva priče o ljudima i događajima koji su oblikovali hrvatsko školstvo. Proslava 125. obljetnice zato nije bila samo pogled unatrag, nego i najava novog razdoblja u kojem će muzej nastaviti čuvati i predstavljati baštinu školstva te je približavati novim generacijama.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
