Autor: Ivana Šimac 12/29/2013 15:37
Nakon što smo vas već obavještavali o vijesti koja je iznenadila i sam Sindikat znanosti, u emisiji ‘Svakodnevica’ na Jabuka televiziji, pravnica Sindikata koja je sudjelovala u čitavom procesu višemjesečnih pregovora s Vladom, javno je obznanila kako su vladajući raskinuli Kolektivni ugovor Sindikata znanosti i visokog obrazovanja, iz samo njima poznatih razloga.
– Pregovori su krenuli u jako dobrom smjeru, čak bi to na samom početku mogla okarakterizirati kao prijateljski dijalog, za razliku od onoga kojega primjerice imamo s Ministarstvo rada, gdje dijaloga gotovo uopće nema. Bili su u pitanju argumentirani razgovori na temelju kojih nikako nismo mogli pretpostaviti kako će doći do raskidanja Kolektivnog ugovora od strane Vlade – napominje Martina Rukavina.
Zapravo sve što je rečeno i napravljeno u samim pregovorima, nikako nije moglo upućivati na ovakav krajnji ishod.
– Čak smo prije mjesec dana uspostavili dogovor na pet glavnih pitanja oko kojih se rapravljalo. Istina kako smo mi odustali od naša četiri zahtjeva, ali od jednog nismo mogli odustati, a to su troškovi poslijediplomskog doktorskog studija, čiji troškovi dosežu i visinu jedne godišnje, prosječne, plaće. Nakon toga se situacija skroz promijenila. Dobili smo prijedlog Kolektivnog ugovora koji nema previše veze s onim što je prethodno dogovoreno – nastavlja Rukavina.
Ekonomist Sindikata znanosti u emisiji je isto tako objasnio na nekoliko grafikona, kako je zapravo kredibilitet sustava obrazovanja srozan u sam minus ekonomske političke vrijednosti. U obrazovanje se jako malo ulaže, a postavlja se i pitanje, gdje odlaze mladi intelektualci koji osvajaju nebrojene nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima.
– Sredinom prošle godine objavljeno je novo izvješće prosječnih bruto plaća, koja je u sustavu obrazovanja iznosila 9.450 kuna. Zaključak je kako se obrazovanje u svom vlastitom sektoru vrednuje najmanje – objašnjava Matija Kroflin.
Odljev mozgova je dokaz kako se povijest naše male sredine ponavlja. Iako se ovoga puta intelektualnoj eliti Hrvatske mogu ponuditi puno bolji uvjeti, čini se kako postoji strah od istih pa su njihovi rezultati neproporcionalni državnim ulaganjima u vrlo značajan sektor.
