Autor: Alen Ostojić 8/7/2013 11:48
Imate li u Zagrebu problema sa bandama, gotovo šapatom pitao je japanski kolega profesoricu Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, kada su nedavno bili na jednom zajedničkom znanstvenom susretu u Zagrebu. Ova me priča podsjetila na onu koju mi je ispričao profesor Srića. On je bio predavač i domaćin gospodinu Jacku Welchu, najuspješnijem menadžeru 20. stoljeća koji je 2007. godine gostovao na Adria Business Forumu u Zagrebu. Na domjenku organiziranom za VIP uzvanike, Welch je profesoru otkrio svoje impresije o Zagrebu, a kao najneugodniju impresiju iznio je sliku škrabotina na zagrebačkim pročeljima.
I mnogi taksisti će vam reći da su strani turisti, kojih je iz godinu u godinu sve više, oduševljeni Zagrebom, ali su zapanjeni gotovo pa svugdje išaranim pročeljima.
Neću ulaziti u povijest i uzroke nastajanja kao i podjelu grafita, ali želim jasno reći da gotovo 90 posto grafita na fasadama zagrebačkih zgrada, prometnih znakova, autobusnih i tramvajskih stajališta, pothodnika i dr., nemaju nikakve veze sa umjetnošću. Riječ je o čistim škrabotinama, a ne muralima.
Upravo te škrabotine, kojih je sve više i više, ostavljaju izgled nereda, zapuštenosti u gradu. Podsjetit ću na „Teoriju razbijenih prozora“ koju su postavili kriminolozi James Q.Wilson i George Kelling. Tvrdili su da je kriminal neizbježan rezultat nereda i kaosa. Ako se prozor razbije i ne popravi, prolaznici će zaključiti da nikome nije stalo i da nitko nema kontrolu. Uskoro će se razbiti još prozora i osjećaj anarhije proširit će se od zgrade na ulicu i poslati poruku da je sve dopušteno.
– Relativno sitni gradski problemi kao što su grafiti ekvivalent su razbijenih prozora i dopuštenje za ozbiljnije zločine – ističe Malcolm Gladwell u ‘Točki preokreta’.
Ne želim da u Zagrebu ‘točka preokreta’ za ozbiljnije zločine budu vandalistički grafiti.
Upravo zato sam, na aktualnom satu 3. sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba održane u srpnju mjesecu, gradonačelniku Milanu Bandiću iznio vlastiti stav da mi se čini da smo nakon svih godina nedjelovanja naspram vandalističkih grafita, došli do točke u kojoj trebamo prihvatiti izazov ublažavanje (smanjenje) negativnih učinaka vandalističkih grafita na kvalitetu života u našem gradu.
Gradonačelniku sam predložio da osnuje svojevrsni zagrebački ‘Task force’ za ublažavanje nazočnosti vandalističkih grafita. U tom cilju evo nekoliko koraka koje bih predložio gradonačelniku Bandiću;
Korak 1: Gradonačelnik osniva gradsku Koordinaciju za ublažavanje nazočnosti vandalističkih grafita na javnim površinama Grada Zagreba. U koordinaciju bi ušli predstavnici nadležnih gradskih upravnih tijela, a svakako Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Gradskog ureda za zdravstvo, Službe za mjesnu samoupravu, Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagrebačkog holdinga-GSKP i Policijske uprave zagrebačke.
Glavna zadaća koordinacije trebala bi biti izrada Strategije umanjenja vandalističkih grafita u Gradu Zagrebu, s jasno iskazanim mjerama, nositeljima i rokovima. Glavni cilj STOP strategije bi trebao biti sprječavanje nastajanja vandalističkih grafita. Sekundarni ciljevi trebali bi biti: poticanje pristupu vandalističkih grafita koji dotiče sve aspekte problema, poticanje inovativnosti i upornosti u razvoju lokalnih (kvartovskih) strategija i poticanje identifikacije i razmjene najboljih praksi i aktivnosti koje smanjuju i uklanjaju vandalističke grafite. Strategija bi trebala imati tri glavna dijela: prevencija, upravljanje i provedba. Koordinacijom bi osobno trebao predsjedati, gradonačelnik.
Korak 2: Gradonačelnik imenuje glavnog koordinatora te prema potrebi koordinatore u 17 gradskih četvrti,
Korak 3: Gradonačelnik daje nalog o pokretanju revizije gradskih akata koji se odnose na područje djelovanja naspram vandalističkih grafita, kojom bi se nadležne službe učinile još učinkovitijima. Cilj je skinuti bilo kakva ograničenje koja gradski sustav čini neučinkovitim.
Korak 4: Gradonačelnik donosi Odluku o proglašenju ‘Zone nulte tolerancije na vandalističke grafite’. Ova zona obuhvaćala bi uže središte i povijesnu jezgru grada.
Korak 5: Gradonačelnik donosi Odluku o formiranju posada za uklanjanje vandalističkih grafita najkasnije u roku od 24 sata od trenutka zaprimanja obavijesti o njihovom postojanju,
Korak 6: Primjena novih tehnologija i komunikacijskih kanala
– uvođenje besplatne telefonske linije za prijavu vandalističkih grafita,
– uvođenje e-maila za prijavu vandalističkih grafita kao i za prijedloge poboljšanja programa aktivnosti smanjenja vandalističkih grafita: antivandalistickigrafiti@zagreb.hr
– stvaranje i razvoj registra baze podataka o vandalističkim grafitima
– stavljanje u funkciju gradskog Centra za video nadzor pogrešno parkiranih vozila, zaštitu od grafita i očuvanje javnog mira (CCTV),
Korak 7: Edukacija javnosti i uključivanje zajednice u rješavanje problema
Važno je organizirati i provesti kampanju podizanja razine svjesnosti građana o štetnosti vandalističkih grafita na kvalitetu života. Iznimno je važno po ovom problemu s građanima uspostaviti dvosmjernu komunikaciju i permanentno ih informirati o anti vandalističkim grafitnim inicijativama u njihovim gradskim četvrtima,
Korak 8: Stručna pomoć u određivanju lokalnih inicijativa na gradskim četvrtima:provedba, edukacija, čišćenje
Korak 9: Praćenje napretka i izvješćivanje o rezultatima
Korak 10: Nastaviti osmišljavati pozitivne alternative:
– otvaranje Centara za mlade,
– uključivanje mladih kao volontera u različite preventivne napore koji su u funkciji urednijeg, ljepšeg i sigurnijeg grada,
– daljnje osmišljavanje odgovarajućih uličnih (street arts festivala) i sličnih umjetničkih festivala,
– donošenje odluke i proglašenje Dana prevencije kriminaliteta Grada Zagreba. Cilj organizacije i provedbe Dana prevencije kriminaliteta (kriminalitet uključuje i antisocijalno ponašanje mladih kao jedne pred faze činjenja kaznenog djela) trebao bi biti poticaj stvaranju snažnog partnerstva između gradonačelnika, lokalnih vlasti, policije, poduzeća, škola i akademske zajednice, crkve, medija, škola, športskih klubova, civilnog društva i građana.
Na kraju, problem velike količine vandalističkih grafita u Zagrebu, nije samo problem gradonačelnika Bandića. To je problem zajednice i zajedno ga moramo pokušati riješiti. Ipak na gradonačelniku je najveća odgovornost. On bi poglavito trebao iskazati sposobnost da kroz opće akte Grada Zagreba prisili privatne vlasnike zgrada da potpišu ugovor s gradom o protokolu uklanjanja vandalističkih grafita.
Mnogi stručnjaci kažu da poticaj za određeno ponašanje pa tako i ponašanje određenog broja ljudi koji se bave vandalističkim grafitima, ne proizlazi iz karaktera osobe, nego iz obilježja okruženja. Zagreb je moj grad, ali grad kojeg svi jednako volimo. Zato sam uvjeren da se predanošću i ustrajnošću možemo u velikoj mjeri osloboditi vandalističkih grafita i na taj način naše okruženje učiniti još urednijim, ljepšim i sigurnijim.
