Autor: Ivana Šimac 7/9/2014 14:27
Hrvatska gospodarska komora bila je mjesto događanja jedne poprilično zanimljive konferencije na temu; ‘Teslina ostavština: Tesla od Smiljana do New Yorka’. Ne treba dva puta razmisliti tko je onda glavni lik oko kojega se okupilo zavidno znanstveno društvo, koji su na neki način tijekom svoga djelovanja, odlučili proučavati rad i djelovanje jednoga od najvećih svjetskih imena znanosti, obrazovanja, izumiteljstva i intelektualizma.
– Svi su oni vezani za Nikolu Teslu i imat će predavanja iz različitih područja. Mi smo predložili da to budu stručnjaci i iz muzeja i iz inozemstva i iz umjetnosti, gospodarstva, brandiranja. Htjeli smo objediniti da imamo jedinstvenu viziju Nikole Tesle,a li s različitih područja – kaže Dragica Mihajlović, predsjednica Udruge Nikola Tesla.
Ono što je najvažnije istaknuti kao postignuće zalaganja gospođe Mihajloviće i čitave Udruge Nikola Tesla – genij za budućnost je svakako to što se ove godine po prvi puta u zemlji rođenja ovoga genija obilježava i njegov dan.
– Tako je postigli smo da se 10. srpnja obilježava kao dan Nikole Tesle. Dan je to znanosti, tehnologije i inovacija. Zahvaljujući našoj inicijativi dobili smo podršku Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, dobili smo da je taj dan i nacionalni Dan Nikole Tesle – objašnjava Mihajlović.
Božo Skoko, PR stručnjak i profesor na Fakultetu političkih znanosti održao je predavanje na temu ‘Tesla i Hrvatska – hrvatski velikan oko kojega smo postigli nacionalni konsenzus’. Još 1999. provedena je anketa među građanima Hrvatske kojom se željelo ispitati koga vrednujemo kao najpoznatiju ličnost našega podrijetla.
– Te godine anketu je proveo jedan tjednik koji više ne izlazi, ali na prvome mjestu je bio Nikola Tesla, zatim Josip Broz Tito, a iza njega Josip Jelačić, Ivan Gundulić i brojna druga povijesna imena – ističe Skoko.
Osim Skoke, predavanje je između ostalih, održao i Renato Filipin iz Tehničkog muzeja, koji je tijekom života proučavao koji su Teslini izumi ugledali svjetlo dana, ali i je rekao i pokoju o onim izumima koji nisu poznati javnosti.
– Postoje razni dokumenti, od kojih neki nisu ni cjeloviti. Tu je tisuće različitih rukopisa i materijala. Tek neki od njih su bili proučavani tijekom vremena. Manje je poznato da se Tesla bavio tehnologijom, proizvodnjom i pročišćavanjem metala, procesima proizvodnje sumpora, transporta sumpora i tako dalje. Čak je izmislio i tzv. Stroj za stvaranje kiše, na bazi kondenzacije vlage iz atmosfere – ističe Filipin.
Možda je najvažnije pitanje, povezuje li nas onda ostatak svijeta s Nikolom Teslom, odnosno znaju li naši turisti da se upravo u Hrvatskoj, točnije Lici, može primjerice posjetiti njegova rodna kuća?
– Što više imamo nekakvih prezentacija, marketinških aktivnosti, manifestacije, to će jasno više ljudi znati gdje je rođen Nikola Tesla – zaključuje Filipin.
