Zagrebački kvartovi nisu nastajali planski odjednom, nego su rezultat stoljetnog razvoja grada koji se širio iz dviju srednjovjekovnih jezgri prema ravnicama, selima i novim urbanim područjima. Njihova povijest odražava političke, gospodarske i društvene promjene koje su oblikovale Zagreb u modernu europsku metropolu.
Srednjovjekovni temelji grada
Povijest zagrebačkih kvartova započinje s dvama naseljima: Gradec i Kaptol.
Godine 1242. Gradec dobiva status slobodnog kraljevskog grada Zlatnom bulom Bele IV., čime započinje njegov politički i gospodarski uspon. Kaptol se razvija kao crkveno središte oko današnje katedrale i biskupije.
Ta su dva naselja stoljećima bila odvojena, čak i suprotstavljena, ali su 1850. administrativno spojena u jedinstveni grad Zagreb. Današnji Gornji grad čuva uske ulice, kamene kuće i povijesne znamenitosti poput Kamenita vrata i crkve sv. Marka.
Donji grad i austro-ugarska urbanizacija
U 19. stoljeću, pod snažnim utjecajem Austro-Ugarske Monarhije, Zagreb se širi na ravnicu južno od Gornjeg grada. Nastaje Donji grad, planski izgrađen dio grada s pravilnom mrežom ulica i perivojima.
U tom razdoblju oblikuje se tzv. Lenucijeva potkova — niz trgova i parkova među kojima je i Zrinjevac. Središnje gradsko okupljalište postaje Trg bana Josipa Jelačića, a monumentalna zgrada Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu simbolizira kulturni procvat grada.
Donji grad postaje administrativno, trgovačko i kulturno središte Zagreba.
Širenje početkom 20. stoljeća
Industrijalizacija i rast stanovništva početkom 20. stoljeća dovode do razvoja novih radničkih i stambenih četvrti.
Trešnjevka
Trešnjevka je nastala kao poljoprivredno područje zapadno od centra. S industrijskim razvojem pretvara se u radnički kvart. Karakteriziraju je prizemnice, dvorišta i snažan lokalni identitet. Danas je to jedna od najživljih gradskih četvrti.
Peščenica i Trnje
Peščenica i Trnje razvijaju se istočno i južno od centra, uz industrijske pogone i željezničke pruge. Ovi kvartovi postaju dom brojnih radničkih obitelji te predstavljaju prijelaz iz ruralnog u urbano društvo.
Šalata
Na sjevernim obroncima Medvednice razvija se Šalata, nekadašnje selo koje postupno postaje elitna stambena zona poznata po vilama, zelenilu i sportskim terenima.
Novi Zagreb – grad preko Save
Nakon Drugog svjetskog rata Zagreb prelazi rijeku Savu. Nastaje Novi Zagreb, planski izgrađen dio grada s velikim stambenim blokovima i širokim prometnicama.
Kvartovi poput Trnsko, Zapruđe i Savski Gaj nastaju 1960-ih i 1970-ih godina. Oni simboliziraju socijalističku modernizaciju i masovnu stanogradnju.
Dubrava i integracija nekadašnjih sela
Sjeveroistočna Dubrava nekada je bila zasebno selo. Postupno je integrirana u grad i danas predstavlja gusto naseljenu gradsku četvrt s kombinacijom starih kuća i novijih zgrada.
Brojna današnja zagrebačka naselja bila su nekada samostalna sela ili poljoprivredna zemljišta koja su s urbanim širenjem postala dio metropole.
Povijest zagrebačkih kvartova pokazuje kontinuirani razvoj grada:
- od srednjovjekovnih jezgri Gradeca i Kaptola
- preko planske izgradnje Donjeg grada u 19. stoljeću
- širenja radničkih četvrti početkom 20. stoljeća
- do modernog, planski građenog Novog Zagreba nakon Drugog svjetskog rata
Svaki kvart nosi vlastiti identitet, arhitekturu i društvenu priču. Upravo ta raznolikost čini Zagreb gradom slojevite povijesti u kojem se srednji vijek, austro-ugarska elegancija i socijalistički modernizam susreću u istom urbanom prostoru.
