Nepokošena trava ljetos je zadavala glavobolje Zagrepčanima. Na nekim je mjestima bila viša i od klupa. Iz Grada su se najprije pravdali kako im kosilice ne rade po vlazi i kiši, pa kako se pojedini dijelovi Zagreba ne kose jer se boje oštećenja strojeva. Obećano je tada da bi se sve trebalo normalizirati u rujnu. I jest. S jesenskim danima košnje su postale sve učestalije pa se tako neke površine kose i po nekoliko puta, a da trava uopće nije porasla. Naš se čitatelj pita: ima li to smisla?
FOTO: Čitatelj Zagrebancije
I dok se kosi trava koje gotovo i nema, zanemaruje se lišće kojeg je po pločnicima uistinu previše. Potencijalno opasan je to teren za pješake, ali i bicikliste.
FOTO: Čitatelj Zagrebancije
S druge strane, i dalje su vidljivi ostaci nevremena koje je pogodilo metropolu 19. srpnja. Hrpe granja i srušenog drveća i dalje su prisutne u nekim zagrebačkim kvartovima.
FOTO: Čitatelj Zagrebancije
Jedna stvar je ipak sigurna, gradske službe na sve vole zakasniti. Jao si ga nama ako ove zime padne snijeg!
Igor Peternel, predsjednik Domovinskog pokreta Grada Zagreba i potpredsjednik Gradske skupštine i Ivan Totić, član predsjedništva podružnice DP Zagreb i vijećnik u VGČ Donja Dubrava, održali su konferenciju za medije na temu prenamjene prostora Mjesnog odbora Novi Retkovec u područni objekt Dječjeg vrtića ”Medo Brundo”.
– Razlog ove konferencije za medije je želja vladajućih iz platforme ‘Možemo’ da se Mjesni odbor u Retkovcu prenamijeni za funkciju dječjeg vrtića. Svakako da vrtićkih kapaciteta nedostaje i svakako da pozdravljamo svaku ideju da se stvore novi vrtićki kapaciteti, ali ova ideja nam se čini potpuno nerazumnom i ne možemo je podržati – uvodno je rekao Peternel.
Peternel je dodao da je ne mogu podržati ni brojni građani koji im se, kako kaže, javljaju i koji će se i medijima sasvim sigurno javljati sa svojim komentarima, pogotovo zato što je ovaj mjesni odbor građen novcem Europske unije i vrlo je upitno koliko je uopće njegova prenamjena zakonski moguća.
– Na kraju krajeva, ne zna se kamo će svi oni koji imaju svoje sastanke u ovim prostorijama i koji ih koriste za rad udruga. Napominjemo još jedanput da ovaj prostor uopće ne zadovoljava kriterije za proširenje vrtićkih kapaciteta, a također u blizini imamo drugi vrtić kojem je odavno istekla licenca u smislu da zadovoljava kriterije i u smislu da bi i taj vrtić trebao biti preuređen. U sklopu tog preuređenja mogli bi se proširiti kapaciteti i zadovoljiti potreba za vrtićem na ovom prostoru – istaknuo je.
Totić: Predsjednica MO Novi Retkovec iz redova ‘Možemo’ također je, zajedno sa svim vijećnicima, bila protiv prenamjene mjesnog odbora
– Aktualni gradonačelnik i njegove sulude odluke dovode u pitanje sigurnost naše djece. U pitanju je neracionalno trošenje sredstava građana Grada Zagreba. Donesena je odluka o prenamjeni objekta Mjesnog odbora Novi Retkovec, a takva odluka nije dobra. U Vijeću mjesnog odbora Novi Retkovec platforma ‘Možemo’ ima većinu i svoju predsjednicu, a ipak je na sjednici Vijeća mjesnog odbora donesen zaključak, i to gotovo unisoni, da je Vijeće protiv takve odluke i da ona nije dobra. Gradska vlast je komunicirala da je cilj ovakve odluke namjena prostora u dječji vrtić, što je malo apsurdno, zato što je prije tri godine ovaj objekt adaptiran sredstvima Europske unije u iznosu od 496.000 kuna – naglasio je Totić.
Totić dodaje kako je to sada već pitanje i zakonske regulative, može li se prenamijeniti objekt u koji je utrošen europski novac te je pozvao nadležne institucije da se pozabave tom pričom.
– Domovinski pokret je protiv prenamjene ovog objekta jer smatramo da on mora ostati za društvenu namjenu, ali tu imamo, u neposrednoj blizini, objekt za koji se zalažemo da se hitno ukloni, a radi se o područnom objektu Dječjeg vrtića Pčelica, koji pohađa 150 djece. Taj montažni objekt je izgrađen 1976. godine, a rok uporabe mu je istekao 1996. godine. Zanima me koje mu nadležne službe produžuju rok, kad svi u gradskoj službi znaju da taj objekt nije siguran za djecu – zaključio je Totić.
Radnici tvornice Franck su 2. studenoga 1953. godine stali u red i pružili svoju ruku kako bi po prvi put darivali krv. Njihov primjer humanosti tek nekoliko dana kasnije slijedili su radnici Plive, da bi se akcije darivanja krvi nastavile u drugim kolektivima i traju sve do danas, stoji u priopćenju GDCK Zagreb koje prenosimo u cijelosti.
Naš krvotok solidarnosti danas teče u mnogobrojnim tvrtkama, srednjim školama i na fakultetima, a još su brojniji pojedinci koji posjećuju organizirane akcije dobrovoljnog darivanja krvi Crvenog križa Zagreb, svakog mjeseca na četiri lokacije.
Povodom Nacionalnog dana dobrovoljnog darivanja krvi koji se svake godine obilježava 25. listopada i značajne 70. obljetnice, Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb organiziralo je Staroj gradskoj vijećnici u srcu metropole Svečanost u čast darivatelja krvi koji su ove godine darovali krv 35, 50, 75, 100 i 125 puta.
„Darivanje krvi je najuzvišeniji čin ljudske humanosti gdje čovjek darujući dio sebe spašava drugi život ne pitajući kome ta doza krvi ide“, istaknuo je ravnatelj GDCK Zagreb Petar Penava.
“Uz svu naprednu tehnologiju krv još uvijek nije moguće proizvesti. Među vama ima ljudi koji su spasili po nekoliko stotina života. Svi ste vi heroji grada Zagreba“, poručio je Penava zahvalivši svim darivateljima u ime Crvenog križa Zagreb.
„Darivanje krvi u Zagrebu ima svoju povijest koja u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Zagreb neprekidno traje više od 70 godina. Krv daruju i naši mlađi i stariji sugrađani, žene i muškarci. Na ovu činjenicu smo iznimno ponosni i kao gradska vlast odlučni smo ovu tradiciju darivanja krvi predano čuvati i nadalje ustrajno zagovarati. Premda ovu plemenitu odluku donosite samo vi osobno, kada je vas, takvih plemenitih pojedinaca u našem gradu više, vi tvorite jednu brojnu zajednicu koja i itekako ocrtava i ukazuje na razinu humanosti koja ili postoji ili ne postoji u nekoj sredini. Zagreb je srećom ima, jer Zagreb ima vas“, istaknula je u svom obraćanju izaslanica predsjednika Gradske skupštine i gradska zastupnica Davorka Moslavac Forjan.
„Želimo se posebno zahvaliti na ovih nekoliko jubilarnih prigoda koje Crveni križ danas obilježava, svim darivateljima i darivateljicama na području grada Zagreba, ali čitave Republike Hrvatske. Mi u Gradu Zagrebu zaista smo svjesni koliko je vaša humanost prisutna tijekom cijele godine i koliko ste života spasili. Od svih proslava koje naš Grad ima, na ovoj je prisutno najviše dobrote, humanosti i volonterstva koju okuplja Crveni križ Zagreb koji pomaže našim građanima u potrebi. Ovo je skup najboljih ljudi koje Zagreb ima“, istaknula izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Mirela Šentija Knežević čestitavši nagrađenima Nacionalni dan dobrovoljnih darivatelja krvi.
Na svečanosti su organizacijama Frank d.d. i Pliva Hrvatska d.o.o. uručene medalje zahvalnosti za 70 godina neprekidnog organiziranja i provođenja akcija darivanja krvi u njihovim radnim sredinama. Medalje su primili predsjednik Uprave Francka Ivan Artuković te članica Uprave Plive Tatjana Ilić.
„Samo unatrag pet godina, preko 400 djelatnika Francka darivalo je krv. Ove akcije doživljavamo kao naše i puno nam znače. Iza nas je 70 godina na koje smo ponosni i želim nam isto tako uspješnih narednih 70 godina“, poručio je predsjednik Uprave Francka Ivan Artuković, zahvalivši se u ime Uprave svim darivateljima.
„Kao kompanija posvećena zdravlju ljudi ponosni smo što smo prepoznati kao predvodnici u organiziranju i davanju krvi. Moram istaknuti kako u našoj organizaciji ima ljudi koji su darivali krv čak 174 puta“, naglasila je Tatjana Ilić, članica Uprave Plive zahvalivši na priznanju u ime čitavog kolektiva.
Već punih 70 godina zahvaljujući radu Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, zdravstvo grada Zagreba opskrbljeno je na vrijeme i s dovoljnim količinama krvi. Crveni križ Zagreb akcije darivanja krvi provodi kontinuirano kroz cijelu godinu, a u njih je aktivno uključeno 40 radnih organizacija, tri do četiri puta godišnje, kako bi se zadovoljile potrebe zdravstva koje iznose oko 400 doza dnevno. U akcije darivanja uključene su i 34 zagrebačke srednje škole i tri fakulteta, a odazivaju im se i brojni građani individualno.
U približno 160 organiziranih akcija godišnje, Crveni križ Zagreb prikupi oko deset tisuća doza krvi, od čega više od tisuću daruju prvodarivatelji, odnosno učenici srednjih škola, na što smo posebno ponosni.
Uz 70. obljetnicu dobrovoljnog darivanja krvi, ove godine Crveni križ u Hrvatskoj obilježava još dvije velike obljetnice – 145 godina postojanja i djelovanja Crvenog križa na tlu današnje države te 30 godina od priznanja Hrvatskog Crvenog križa kao samostalnog nacionalnog društva.
Gotovo 80 posto štete nastale na Medvednici te po zagrebačkim parkovima koju je prouzročilo ljetno nevrijeme je sanirano, rekao je direktor Hrvatskih šuma – direkcije Zagreb Damir Miškulin.
– Olujno nevrijeme koje je zadesilo cijelu Hrvatsku 19. srpnja prouzročilo je pad velikog broja stabala. Samo na Sljemenu je palo 9000 kubika drvne mase u roku od 10-15 minuta. Ponosno mogu reći kako smo 80 posto očistili – izjavio je Miškulin.
Naglasio je i kako su sve planinarske staze otvorene te najavio kako će do Nove godine biti
otvorena i bistranska strana.
– Možemo reći kako su sve planinarske staze otvorene, a do Nove godine će i ona bistranska strana biti otvorena za planinarenje. Znamo da je ova južna strana primamljivija, utjecali smo na to da sve očistimo i možemo reći da je to sve u potpunosti gotovo – Damir Miškulin direktor Hrvatskih šuma – direkcije Zagreb.
U svrhu raščišćavanja napravljena je i aplikacija putem koje će svi planinari i izletnici moći prijaviti slomljeno drvo i srušeno granje, nastavio je Miškulin.
– Stupili smo u kontakt s planiranskim savezom Grada Zagreba. Članovi su nam pomogli u raščišćavanju, ali i drugim stvarima. Napravili smo jednu aplikaciju gdje će svi planinari, odnosno izletnici na Sljemenu moći prijaviti srušeno stablo ili granu.
Iz Hrvatskih šuma također su zadovoljni trenutnom situacijom u smislu da nema prekomjernih sječa.
Proteklih dana dogodilo se nekoliko novih napada na ljude i ugriza pasa, zbog čega su iz udruge Prijatelji životinja ponovno istaknuli da je rješenje u preventivnim mjerama kakve bi trebao propisati novi Pravilnik o opasnim psima.
– Kastracija, školovanje i test socijalizacije za određene snažne pasmine i njihove križance iz nekontroliranog uzgoja zaštitili bi i pse i ljude. Tim jednostavnim mjerama spriječili bi se ugrizi pasa, ozljede i smrt ljudi i pasa, a time i usmrćivanje pasa koji su prouzročili napade i smrtne slučajeve – pojašnjavaju iz Prijatelja životinja.
Ističu da nema opasnih pasa, no postoje ljudi koji ih takvima mogu učiniti:
– Problem je uvijek u nemarnim skrbnicima pasa, bilo da se radi o neoznačavanju psa mikročipom, nekastraciji i dobivanju neželjenih potomaka, nepromišljenoj nabavi i napuštanju životinja, držanju u neprikladnim uvjetima ili o propustu da se pas školuje i socijalizira. No za svaki napad psa suodgovorno je i nadležno Ministarstvo, koje od 2008. nije donijelo novi propis!
Doista, prema aktualnom Pravilniku o opasnim psima, starom čak 15 godina, opasnim psima smatraju se oni psi koji su ničim izazvani napali čovjeka i nanijeli mu tjelesne ozljede ili ga usmrtili. Također, tu se ubrajaju psi koji su napali drugoga psa i nanijeli mu teške tjelesne ozljede, kao i psi uzgajani za borbe pasa ili zatečeni u organiziranoj borbi s drugim psom. U opasne pse uvršteni su i terijeri tipa bull i njihovi križanci koji ne potječu iz kontroliranog uzgoja.
No 2021. Ministarstvo poljoprivrede stavilo je na javnu raspravu prijedlog novog Pravilnika, koji ni nakon pune dvije godine nije stupio na snagu! Prijatelji životinja, koji su sudjelovali svojim prijedlozima, istaknuli su pozitivnim uvrštavanje preventivnih mjera u prijedlog Pravilnika.
– Detaljnije se reguliraju obaveze posjednika pasa određenih pasmina i njihovih križanaca iz nekontroliranog uzgoja kako bi se spriječilo nekontrolirano razmnožavanje većih pasmina i borbe pasa. Pravilnik propisuje i da pas koji ničim izazvan napadne čovjeka ili drugoga psa mora proći školovanje, kastraciju i test socijalizacije, a usmrćuje se odmah jedino u slučaju da je ishod napada smrt čovjeka.
Iz Udruge kažu da europske zemlje, osim pasa koji su već napali ljude ili druge pse, prepoznaju i pasmine i njihove križance na koje se primjenjuju posebni propisi. U najvećem dijelu europskog zakonodavstva te pse proglašavaju opasnima jer su najčešće navedeni na popisu pasa s velikim brojem napada, pa i onih sa smrtnim ishodom. Primjerice, pasmina kanarski pas, koji je nanio teške ozljede ljudima u napadu prije nekoliko dana, ilegalna je u Australiji i na Novom Zelandu jer ju smatraju vrlo agresivnom. Zakonodavstva nekih država iz istog razloga zabranjuju neke pasmine – rotvajlera u Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Irskoj, argentinsku dogu u Portugalu, Australiji itd., američkog buldoga u Danskoj i Singapuru, brazilsku filu u Ujedinjenome Kraljevstvu i Norveškoj, kavkavskog ovčara čak i u Gruziji iz koje potječe, tibetanskog mastifa u nekim kineskim pokrajinama…
Prijatelji životinja smatraju da, za razliku od tih država, Hrvatska ne treba zabranjivati i stigmatizirati određene pasmine.
– Očekujemo da nadležno Ministarstvo konačno kroz donošenje novog Pravilnika o opasnim psima propiše preventivne mjere za pasmine i njihove križance iz nekontroliranog uzgoja, koji zbog snage ugriza, veličine, učestalosti napada i genetskih predispozicija mogu ugroziti ljude i druge pse. Tim mjerama mogu se protiviti jedino nelegalni uzgajivači jer kastracija velikih pasmina sprječava nastanak neželjenih legala pasa iz nekontroliranog uzgoja, koji u rukama neodgovornog skrbnika mogu postati opasni, a ako završe u skloništu, teško se udomljavaju. Odgovorno nabavljanje i držanje takvih pasa štiti ne samo sigurnost ljudi nego i navedene pasmine.
Ujedno pozivaju građane na odgovorno ponašanje te da ne puštaju pse da se nekontrolirano i bez nadzora kreću na javnim površinama kako ne bi narušavali sigurnost i zdravlje ljudi i životinja. Skrbnike pasa koji su, prema Pravilniku o opasnim psima, u kategoriji opasnih pasa, podsjećaju da je izvođenje takvoga psa na javne površine dopušteno jedino s brnjicom i na povodcu. Više informacija nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.
Iz Hrvatske su nas udruge roditelja odgojitelja obavijestili kako će sutra, 25. listopada Ustavni sud odlučivati o ustavnosti odluke Visokog upravnog suda RH, a vezano uz izmjenu odluke Grada Zagreba o mjeri roditelj odgojitelj.
Podsjetili su kako je izmjenom gradske odluke dijelu korisnika mjere roditelj odgojitelj smanjena naknada na 50% minimalne plaće RH, 280 eura, a drugom dijelu naknada je potpuno ukinuta čime su korisnici dovedeni u težak materijalni položaj. Obzirom na oko 5.300 korisnika i oko 20.000 djece riječ je, kako kažu iz Udruge, o udaru na velik broj višečlanih obitelji.
– Korisnicima nisu osigurane obećane kompenzacije kroz upis u vrtić, jer je i dalje oko 3500 djece bez svog vrtićkog mjesta, a udarom na korisnike mjere i ukidanjem gradskog ureda za demografiju zagrebačka vlast je pokazala koliko drži do nataliteta i demografije u glavnom gradu RH – stoji u priopćenju Udruge.
Završeni su radovi na obnovi Sljemenske ceste. Obnovu je gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević nazvao povijesnom.
– Asfaltirano je 16 kilometara ceste, to je kao 13 nogometnih igrališta. Radovi su iznosili 4,2 milijuna eura do sada, veći dio tog iznosa došao je iz EU fondova. Ostala je još jedna etapa od tri kilometra koja ide po platou Sljemenske ceste, ali i to će biti uskoro riješeno.
Radovi su obuhvatili uređenje prometnice od Pilane Bliznec do Stare Lugarnice te od Stare Lugarnice do Prilaza Kraljičinu zdencu. Novo je ruho dobila i šetnica od gornje postaje Sljemenske žičare do skijališta.
Dobili smo pozitivno mišljenje resornih ministarstava da Sljemensku žičaru proglasimo komunalnom infrastrukturom. Ranije je bilo rečeno da će Grad Zagreb pokriti kapitalne troškove žičare i da ćemo biti sretni ako kroz cijene karata uspijemo pokriti i 50 posto operativnih troškova. Da bi te troškove mogli subvencionirati, bilo je potrebno žičaru proglasiti komunalnom infrastrukturom. Odluka je trenutno na javnom savjetovanju, a naći će se na dnevnom redu Skupštine u prosincu – izjavio je gradonačelnik te dodao kako se razmišlja i o tome da žičara bude besplatna za sve građane.
Derutna palača Hermana Bolléa u Ulici Jurja Žerjavića predstavlja veliku opasnost za prolaznike, upozorio je na to na društvenim mrežama gradski zastupnik Renato Petek.
– Iako u privatnom vlasništvu, gradske i državne vlasti nisu poduzele ništa efikasno kako bi se riješilo pitanje sigurnosti ove zgrade – kaže Petek.
FOTO: Facebook Renato Petek
Kuća je trenutno u vlasništvu Milana Lončarića, a kako ističe Petek, objekt bi bilo idealno iskoristiti kao spomen ostavštinu Hermana Bolléa zagrebačkoj arhitekturi.
– Grad Zagreb i dalje nepovratno gubi svoj identitet, a intervencije na prostoru Donjeg i Gornjeg grada i dalje ovise o financijskoj moći investitora. za njih prepreka često nije status nekog objekta kao kulturnog dobra, a malim se ljudima striktno uvjetuje obnova po strogim pravilima i propisima – zaključio je gradski zastupnik.
Jutros nam je čitatelj poslao nekoliko fotografija s već dobro nam znanog ugla Ivšićevog / Karamanovog prilaza. Ovaj intelektualac nažalost nije imao sreće kao prethodna dva, pa se za nepropisno parkiranje pobrinula pauk služba Zagrebparkinga.
FOTO: Čitatelj ZagrebancijeFOTO: Čitatelj ZagrebancijeFOTO: Čitatelj ZagrebancijeFOTO: Čitatelj Zagrebancije
Ovo bi trebala biti dobra školica za sve buduće intelektualce ili možda ipak ne?
FOTO: Čitatelj Zagrebancije
Malo dalje, na raskrižju Šišićeve i Ukrajinske ulice, gosti iz Osijeka valjda ne znaju da se ovako ne smiju parkirati.
Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu svečano je obilježeno 40 godina od rođenja prvog djeteta začetog izvantjelesnom oplodnjom u Hrvatskoj, u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb.
„Izvantjelesna oplodnja, odnosno in vitro fertilizacija (IVF) smatra se jednim od 10 najvećih postignuća medicine prošlog stoljeća. Naime, samo je u Hrvatskoj, u 40 godina liječenja IVF-om/MPO-om, rođeno više od 40.000 djece, a u Petrovoj bolnici oko 18.000 djece. U posljednjih 7 godina u Hrvatskoj rođeno je 12.000 djece uz liječenje medicinski pomognutom oplodnjom. U današnje vrijeme godišnje se rodi čak oko 1.800 djece začeto izvantjelesnom oplodnjom. Da se radi o impresivnom doprinosu hrvatske reprodukcijske medicine otkriva i podatak o doprinosu od čak oko 5 posto našem narušenom natalitetu“, naglasio je prof. dr. sc. Velimir Šimunić, dr. med., ujedno i liječnik koji je zaslužan za prvo dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom i rođeno u Hrvatskoj.
FOTO: APLAUZ
Važnost IVF liječenja je neprocjenjiva ako znamo da je učestalost neplodnosti u neprestanom porastu; danas je 15 do 17 % parova neplodno, a predviđa se da će se s istim problemom za 10 godina susresti čak njih 30 posto. Pad plodnosti muškarca, ali i odgađanje prve trudnoće kod žena glavni su uzroci problema, danas će u razvijenim zemljama, ali i drugim regijama svijeta, prvo dijete žena roditi s oko 30 godina. Isto tako trećina je porođaja između 30. i 35. godine, a 20 % nakon 35. godine. Jasno je da se tako povisuje rizik za neplodnost i umanjenu mogućnost za rađanje više djece, ako znamo da je najviša plodnost žene s 22 godine te da od 32. godine ona pada i za 5% godišnje.
Posljedica ovih promjena je i ozbiljno demografsko urušavanje; bilježi se trajni negativan prirast stanovništva i depopulacija što ukazuje i na lošu ekonomsku perspektivu. Samo je Hrvatska zbog negativnog prirasta u proteklim desetljećima izgubila čak 300 tisuća stanovnika. Upravo tu leži poseban značaj IVF-a jer u natalitetu može sudjelovati doprinosom od 2 do 7 %.
FOTO: APLAUZ
Dovoljno je reći kako je do sada IVF-om u svijetu rođeno gotovo 10 milijuna djece, godišnje se u svijetu danas obavi 3,5 milijuna IVF postupaka i rađa se oko 800.000 djece iz izvantjelesne oplodnje. Uz IVF danas ne postoji uspješnije i sigurnije liječenje, pa ono ostaje primarni oblik liječenja neplodnosti s uspjehom od 75 posto kod svih uzroka, uspješna je za 70-80 % parova.
I nakon 40 godina pamti se veliki uspjeh stručnjaka
Impresivni podaci otkrivaju kako je u Petrovoj do sada obavljeno oko 430.000 porođaja, 240.000 operacija, 2 milijuna hospitalizacija, 10 milijuna ambulantnih pregleda i 60.000 postupaka medicinski pomognute oplodnje, tisuće i tisuće mikrokirurških operacija te endoskopske kirurgije. Danas je Zavod mjesto elitne ginekologije i reprodukcijske medicine, postigao je brojne velike uspjehe i ugled u Europi i svijetu, zahvaljujući svakako napretku medicine, ali i neumornom zalaganju i silnom entuzijazmu stručnjaka.
FOTO: APLAUZ
Danas je teško zamisliti koliko je istraživanja, neopisivog truda i entuzijazma, te stotinjak neuspjelih pokušaja IVF-a, vodilo do prvog uspjeha. Ipak, u 7. mjesecu 1978. godine u Cambridgeu (Oldham) se
rodila Luise Brown, prvo dijete začeto izvan tijela majke, čiji je plač kažu, čuo cijeli svijet. Tvorci tog uspjeha, Robert Edwards i Patrick Steptoe, doživjeli su neponovljivu slavu.
Unatoč preprekama, Petrova bolnica, odnosno Hrvatska, već krajem 1982. spremno priprema prve parove za liječenje izvantjelesnom oplodnjom, a veliki se uspjeh dogodio rano – 2. embrio transfer, zahvaljujući ponajviše prof. dr. sc. Velimiru Šimuniću, ing. Suchaneku i ing. Mačašu, je urodio plodom te je postignuta prva uredna klinička trudnoća. Hrvatska je tako postigla porođaj IVF djeteta među prvih 10 zemlja u svijetu.
Zdravog dječaka carskim je rezom porodio dr. Šimunić uz pomoć prim. Puharića, 23. listopada 1983., a nazočan je bio i cijeli stručni tim iz Petrove (prof. Drobnjak, prof. Grizelj, ing. Suchanek i ing. Mačaš).
Majka Roberta, gđa. Dragica Veriga ostala privržena timu koji se brinuo za nju, odnos se pretvorio u dugo prijateljstvo.
Od tada se nastavlja bajka u kojoj svi subspecijalisti i embriolozi i danas žive; pomažu da se ostvari san brojnim parovima i omogućuju većini roditeljstvo koje bi inače izostalo.
Uz OŠ Bedenica izgrađena je nova sportska dvorana vrijedna tri milijuna eura koju je u potpunosti financirala Zagrebačka županija. Nova dvorana neto je površine 1.510,45 m², a čine ju velika dvodijelna dvorana s teleskopskim tribinama s klupama i mala dvorana za gimnastiku, stoji u priopćenju Zagrebačke županije koje prenosimo u cijelosti.
Dobrodošlicu i puno sportskih uspjeha u novoj dvorani bedeničkim je školarcima poželio župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. „Uz ne tako davno izgrađenu novu školu, a sada i dvoranu, Bedenica je dobila jedan europski standard, a u tom smjeru nastavljamo i dalje i to kroz projekte gradnje i dogradnje školskih objekata kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti“, rekao je Kožić, dodavši kako je dvorana u Bedenici dio ‘pandemijskog’ vremena gradnje kada je u cijelosti sredstvima Županije izgrađena i dvorana u Klinča Selima, nova osnovna škola u Luki, a značajno su dograđene škola i dvorana u Pušći.
FOTO: Zagrebačka županija
Načelnik općine Bedenica Slavko Cvrlja zahvalio je Zagrebačkoj županiji na financiranju kapitalnog projekta. „Dvorana u srcu općine Bedenica služit će generacijama učenika, ali i olakšati odgojno-obrazovni proces, bavljenje sportom i slobodnim aktivnostima, a itekako nas raduje da će i naše lokalne sportske udruge dobiti prostor za treniranje“, rekao je Cvrlja.
„Ne moramo svi biti vrhunski sportaši, ali baviti se sportom je zdravo i poželjno, a novom dvoranom u Bedenici stvoreni su svi preduvjeti za to“, poručio je izaslanik predsjednika Vlade RH, držani tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Josip Pavić, dodavši kako je ovakvom investicijom Zagrebačka županija još jednom dokazala koliko joj je stalo do sporta.
FOTO: Zagrebačka županija
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Tomislav Okroša, ujedno i načelnik općine Dubrava poželio je svim učenicima puno uspjeha i dvoranu svakodnevno ispunjenu sportom, rekreacijom, smijehom i veseljem.
Izgradnja i konačno otvorenje školske sportske dvorane bio je dugogodišnji san učenika i djelatnika naše škole, ali i svih mještana općine te logičan nastavak nadogradnji školske zgrade. Zahvaljujem Zagrebačkoj županiji koja je omogućila da se taj san ostvari. Ponosan što će učenici i učitelji odsad imati kvalitetne uvjete rada te vjerujem da će dvorana potaknuti djecu i mlade na bavljenje sportom, jer je uloga sporta u njihovom fizičkom, mentalnom, ali i društvenom razvoju nemjerljiva“, rekao je ravnatelj OŠ Bedenica Krunoslav Ujlaki.
ČLANAK PROIZVEDEN U SURADNJI SA ZAGREBAČKOM ŽUPANIJOM.
Nakon dugih šest godina, Gradsko dramsko kazalište Gavella otvorit će svoja vrata. Dobrodošlicu će publici poželjeti premijerom Kozmički žongleri, dramom Kalmana Mesarića. U burlesknom komadu u režiji Ivana Penovića glavni likovi su već dobro poznata lica antičke mitologije – Japet, Prometej, Atlas, Europa, Epitemej, Menoetej i Klimena koji raspravljaju o sudbini likova. Radnja je usmjerena na probleme današnjice kao što su užurbanost i preopterećenost svijeta, individualizam te preozbiljno shvaćanje smrti. Odličan je to uvod u sezonu kazališta koje će napokon ispuniti svoj dugogodišnji san.
Premijera će se održati na novoizgrađenoj maloj sceni teatra, tzv. Maloj Gavelli. Nova dvorana opremljena je i novom rasvjetnom, tonskom i video opremom. Obnovljen je i atrij kazališta, kao potencijalna treća njegova scena. Nažalost, kazalište je pretrpjelo ozbiljnu štetu nakon zagrebačkog potresa zbog čega se obnova odvijala u dvije faze. u prvoj su fazi ojačani podrum, nadstroplje Velike scene i bočni zidovi te lukovi iznad gledališta. U drugoj fazi na red je stigla unutrašnjost kazališta, uređena su pročelja zgrade, ugrađena je nova stolarija, ali i parket u dvorani. Također, obnova je uključila i zamjenu tehničke opreme, pa je tako montiran i novi inspicijentski pult, rasvjetni pult te novi razglas. Zbog svih ovih zahvata, Velika je scena postala sigurnija i suvremenija.
Uoči otvorenja, zgradu kazališta u Frankopanskoj ulici obišao je i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević spomenuvši kako je sama rekonstrukcija stajala pet milijuna eura, od čega je samo deset posto financirano iz Fonda solidarnosti. Razlog tome je što su radovi započeli puno prije potresa.
FOTO: SOS Zagreb
Gavella je osnovana 1953. godine i ovo joj je bila četvrta obnova po redu koja je započela 2017. godine. Tada je pokojni gradonačelnik Milan Bandić najavio da će radovi trajati 12 mjeseci. U međuvremenu se puno toga izdogađalo od stečaja tvrtke koja je izvodila radove, pa sve do potresa zbog kojeg se na novo ruho jednog od najposjećenijih zagrebačkih kazališta moralo duže pričekati.
– Drago mi je da smo uspjeli raspetljati taj gordijski čvor i da se Gavella vraća u Frankopansku. To zaslužuje i publika kao i radnici i radnice. Gavella je sada puno modernija i veća – rekao je gradonačelnik Tomašević.
Novoizgrađeni i novoobnovljeni prostori pružit će i više mogućnosti i suradnji, ponajprije s Akademijom dramskih umjetnosti i umjetničkim organizacijama s nezavisne scene.
– Radujemo se novoj sezoni koja je izuzetno bogata. Očekuje nas deset premijera i jedan festival. Naravno, sve ovo ne bi imalo smisla bez suigre s publikom, pa se nadamo da će povratak kazališta u Frankopansku značiti i povratak Gavelline publike u velikom broju – istaknuo je Dražen Ferenčina, ravnatelj Gradskog dramskog kazališta Gavella.
– Osim Kozmičkih žonglera, 3. studenog premijerno će se prikazati predstava Moderni oblici patnje, praizvedba drame Dine Vukelić, u režiji Darija Harjačeka. Riječ je o koprodukciji Gavelle i Ludens teatra – rekao je Ferenčina i dodao da se prva premijera na velikoj sceni održava 15. studenog. Na programu je predstava Moji tužni monstrumi, praizvedba drame Mate Matišića u režiji Vite Taufera.
Nagrađivana predstava ‘Što na podu spavaš’ također nas očekuje u mjesecu studenom. Riječ je o dramatizaciji istoimenog romana Darka Cvijetića u režiji Kokana Mladenovića, a predstava je nastala u koprodukciji Gavelle, Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, Narodnog pozorišta Sarajevo i Internacionalnog teatarskog festivala MESS – Scena MESS.
Posljednja premijera u sezoni čeka nas u travnju 2024. kada igra predstava Euripidova Medeja, redateljice Franke Perković, a ono čime se svi vesele su i 36. Gavelline večeri.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.
Danas, 23. listopada, na području Policijske uprave zagrebačke provest će se preventivno-represivna akcija „Nadzor vozača motocikala, mopeda, bicikala i osobnih prijevoznih sredstava”.
Cilj akcije je povećanje razine sigurnosti u prometu te je usmjerena na sprječavanja najtežih prometnih prekršaja povezanih s vozačima motocikala, mopeda, bicikala i osobnih prijevoznih sredstava uz poseban naglasak na pojačano postupanje u smislu nadzora poštivanja zakonskih odredbi vozača osobnih prijevoznih sredstava, stoji u priopćenju PUZ-a.
Posebna pozornost obratit će se na prekršaje nepropisne brzine motocikala, nekorištenja zaštitne kacige vozača i putnika na motociklima i mopedima, nekorištenje zaštitne kacige vozača osobnih prijevoznih sredstava, isteka važenja prometne dozvole, neregistriranih vozila, upravljanja prije stjecanja prava na vožnju, upravljanja bez odgovarajuće kategorije, neisticanja ili nepropisnog isticanja registarskih pločica, tehničku neispravnost vozila i ostalih prekršaja u prometu.
U provedbi akcije koristit će se i uređaji za mjerenje razine buke.
Posebna pozornost posvetit će se i povratnicima-recidivistima u cestovnom prometu.
Na uglu Ivšićevog i Karamanovog prilaza opet isti scenarij! U društvu hrpe glomaznog otpada, fino ušuškan na zelenoj površini, automobil čeka svog vlasnika, tj. intelektualca. Ako ništa drugo, leđa im čuva Dinamo Zagreb.
#samoljubav
Evo nekoliko fotografija iz drugog kuta da bolje vidite tu kreativnost.
FOTO: Čitatelj ZagrebancijeFOTO: Čitatelj ZagrebancijeFOTO: Čitatelj Zagrebancije
– Grad Zagreb i dalje nepovratno gubi svoj identitet, a intervencije na prostoru Donjeg i Gornjeg grada i dalje ovise o financijskoj moći investitora. za njih prepreka često nije status nekog objekta kao kulturnog dobra, a malim se ljudima striktno uvjetuje obnova po strogim pravilima i propisima – zaključio je gradski zastupnik. 
Uoči otvorenja, zgradu kazališta u Frankopanskoj ulici obišao je i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević spomenuvši kako je sama rekonstrukcija stajala pet milijuna eura, od čega je samo deset posto financirano iz Fonda solidarnosti. Razlog tome je što su radovi započeli puno prije potresa.
– Drago mi je da smo uspjeli raspetljati taj gordijski čvor i da se Gavella vraća u Frankopansku. To zaslužuje i publika kao i radnici i radnice. Gavella je sada puno modernija i veća – rekao je gradonačelnik Tomašević.
Novoizgrađeni i novoobnovljeni prostori pružit će i više mogućnosti i suradnji, ponajprije s Akademijom dramskih umjetnosti i umjetničkim organizacijama s nezavisne scene.
– Radujemo se novoj sezoni koja je izuzetno bogata. Očekuje nas deset premijera i jedan festival. Naravno, sve ovo ne bi imalo smisla bez suigre s publikom, pa se nadamo da će povratak kazališta u Frankopansku značiti i povratak Gavelline publike u velikom broju – istaknuo je Dražen Ferenčina, ravnatelj Gradskog dramskog kazališta Gavella.
– Osim Kozmičkih žonglera, 3. studenog premijerno će se prikazati predstava Moderni oblici patnje, praizvedba drame Dine Vukelić, u režiji Darija Harjačeka. Riječ je o koprodukciji Gavelle i Ludens teatra – rekao je Ferenčina i dodao da se prva premijera na velikoj sceni održava 15. studenog. Na programu je predstava Moji tužni monstrumi, praizvedba drame Mate Matišića u režiji Vite Taufera.
Nagrađivana predstava ‘Što na podu spavaš’ također nas očekuje u mjesecu studenom. Riječ je o dramatizaciji istoimenog romana Darka Cvijetića u režiji Kokana Mladenovića, a predstava je nastala u koprodukciji Gavelle, Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, Narodnog pozorišta Sarajevo i Internacionalnog teatarskog festivala MESS – Scena MESS.
Posljednja premijera u sezoni čeka nas u travnju 2024. kada igra predstava Euripidova Medeja, redateljice Franke Perković, a ono čime se svi vesele su i 36. Gavelline večeri.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA. 
