Najdulja hrvatska rijeka napokon u fokusu

Autori: Leonarda Lujić, FOTO: Jabuka TV 10/14/2016 14:38

Gostovanjem Dubravka Ponoša, direktora tvrtke Program Sava d.o.o., 11. listopada počeo je ciklus emisija posvećen problematici korištenja potencijala rijeke Save. Program Sava višenamjenski je program čiji je cilj zaštita, uređenje i korištenje rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska, a kroz emisije se želi skrenuti pozornost na probleme s kojima se rijeka Sava suočava kao i pokrenuti raspravu o rješenjima koja se predlažu. Uz HEP grupu, okupljen je širok spektar dionika koji surađuju na programu kako bi se osiguralo sagledavanje svih interesa i kako bi predloženo rješenje donijelo što veću društvenu korist.

Pad razina podzemnih voda, manjkavosti sustava obrane od poplave te minimalno korištenje potencijala najduže hrvatske rijeke, samo su dio problema nastalih zbog dugogodišnjeg izostanka djelovanja. Najhitniji problem koji realizacija programa mora riješiti jest pitanje dugoročne vodoopskrbe Zagreba i okolice. Zbog izgradnje hidroenergetskih objekata sa slovenske strane granice, zaustavljen je pronos sedimenta u riječnom koritu te se rijeka Sava počela ukopavati nizvodno od hrvatsko slovenske granice.

– Taj je proces uzrokovao trend pada razina podzemnih voda zagrebačkog vodonosnika. U posljednjih 40 godina, razine su se spustile za približno 6 metara. Više nije tajna da vodocrpilišta nisu izdašna kao što su nekoć bila. Iako bi bilo pretjerano za reći da će Zagreb uskoro ostati bez pitke vode, činjenica je da imamo problem i da ga moramo riješiti. Dugoročne bi posljedice mogle biti jako neugodne – rekao je Ponoš.

Tijekom razvoja Programa analizirane su tri opcije sustava kako bi se došlo do optimalnog tehničkog rješenja. Primjenjujući kriterije vodoopskrbe, obrane od poplava te zaštite okoliša, kao najbolja opcija pokazala se ona koja koristi hidroenergetske objekte za stabilizaciju razina podzemnih voda. Ti objekti predstavljaju održivo rješenje kojim se osigurava dugoročna vodoopskrba, ali i obnovljiva energija u središtu potrošnje. Tako se značajno smanjuju gubici u prijenosu, a ukupna proizvodnja planiranih elektrana zadovoljila bi 23% potreba grada Zagreba za električnom energijom.

– Manje je poznata činjenica da je sustav obrane od poplave srednjeg Posavlja dovršen u 40% planiranog obujma. Sustav su projektirali međunarodni stručnjaci uz financijsku podršku Ujedinjenih naroda, ali on nikad nije dovršen. S njegovom izgradnjom stalo se vrlo brzo nakon što je osigurana dostatna razina zaštite grada Zagreba. Međutim, zbog klimatskih promjena danas to više nije dovoljno. Nije pitanje hoćemo li nešto napraviti, već što i kada ćemo napraviti – zaključio je Ponoš.

Program se nalazi u fazi dovršetka studije izvodivosti i strateške studije utjecaja na okoliš te se uskoro očekuje javna rasprava o navedenim dokumentima. Projektnu dokumentaciju sufinancira Europska unija s 1,5 milijuna eura tehničke pomoći, a Program je i uvršten među projekte tzv. Junckerovog plana.