Uz podršku Ministarstva zdravstva, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ i Hrvatska udruga za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH) organizirali su međunarodni skup „Pristupi smanjenja šteta u zaštiti mentalnog zdravlja“.
U radu skupa sudjelovali su predstavnici Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te primarne zdravstvene zaštite. Središnja tema skupa bila je primjena pristupa smanjenja šteta u području mentalnog zdravlja. Sudionici su istaknuli kako harm reduction ne znači snižavanje standarda liječenja, već razvoj realističnijih, dostupnijih i humanijih oblika skrbi koji nadopunjuju prevenciju, liječenje i oporavak kroz ranije prepoznavanje problema, smanjenje rizika i kontinuiranu podršku u zajednici, osobito u okolnostima porasta anksioznosti, depresije, burnouta, poremećaja spavanja i ponašajnih ovisnosti među djecom i mladima. Mentalno zdravlje danas traži dostupnije, ranije i fleksibilnije oblike podrške, a pristupi smanjenja šteta mogu biti važan dio suvremene javnozdravstvene politike. Predstavnica Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Sanjica Kiš istaknula je da mentalno zdravlje ne možemo promatrati izdvojeno od zajednice u kojoj ljudi žive, obrazuju se i rade. „Potreban nam je multidisciplinarni pristup kako bi podrška bila dostupna i pravodobna“, izjavila je Sanjica Kiš.
Poseban doprinos međunarodnom dijelu programa dali su doc. dr. sc. Viktor Mravčík, dr. med. iz Češke Republike, jedan od vodećih europskih stručnjaka u području istraživanja ovisnosti i javnozdravstvenih pristupa smanjenju šteta, te prof. dr. sc. Davor Mucić iz Danske, međunarodno priznati stručnjak za telepsihijatriju i digitalnu transformaciju mentalnozdravstvene skrbi. „Iskustva europskih zemalja pokazuju da pristupi smanjenja šteta mogu biti važan dio moderne, znanstveno utemeljene i pragmatične javnozdravstvene politike. Primjeri iz Češke, koja bilježi među najnižim stopama HIV-a, hepatitisa C i smrti od predoziranja, pokazuju da harm reduction funkcionira kada se politike temelje na stvarnim rizicima i potrebama ljudi. Smanjenje šteta ne isključuje prevenciju i liječenje, nego ih nadopunjuje pristupima koji su bliži stvarnom životu ljudi i njihovim svakodnevnim potrebama“, izjavio je doc. dr. sc. Viktor Mravčík, dr. med. Mravčík je naglasio i važnost edukacije javnosti kako bi građani mogli donositi odluke utemeljene na dokazima i razumjeti razlike između različitih razina rizika. Kao primjer je istaknuo područje pušenja, u kojem se, uz prevenciju i poticanje prestanka pušenja, sve više raspravlja o ulozi alternativnih duhanskih i nikotinskih proizvoda koji su, prema dostupnim znanstvenim procjenama, višestruko manje štetni od konvencionalnih cigareta te mogu imati ulogu u prestanku pušenja kod odraslih pušača koji inače ne bi prestali.
Govoreći o ulozi novih tehnologija u zaštiti mentalnog zdravlja, prof. dr. sc. Davor Mucić istaknuo je kako digitalna psihijatrija i telepsihijatrija danas više nisu samo tehnološka nadogradnja postojećeg sustava, već važan alat za povećanje dostupnosti mentalnozdravstvene skrbi. „Digitalni modeli omogućuju bržu podršku, veću dostupnost stručnjaka i kontinuitet skrbi, posebno za osobe koje teško dolaze do klasičnih oblika pomoći. Iskustva iz prakse pokazuju da od 100 osoba koje se liječe kroz digitalne alate njih 70 uopće ne dolazi u ordinaciju jer se njihove poteškoće uspješno rješavaju kroz digitalne oblike podrške i skrbi. Na taj način pomoć mogu dobiti i ljudi koji inače nikada ne bi kročili u ordinaciju, bilo zbog srama, straha od stigme, nelagode, udaljenosti ili drugih osobnih i praktičnih prepreka koje ih sprječavaju da potraže pomoć na vrijeme“, istaknuo je prof. dr. sc. Davor Mucić.
Posebna pozornost posvećena je i širem razumijevanju javnozdravstvenih rizika koji utječu na mentalno zdravlje, uključujući kronični stres, sjedilački način života, pretilost, ultraprerađenu prehranu, pušenje, alkohol, poremećaje spavanja te pretjeranu izloženost digitalnim sadržajima. Sudionici su naglasili kako mentalno i fizičko zdravlje više nije moguće promatrati odvojeno te da su potrebni integrirani modeli skrbi koji povezuju obiteljsku medicinu, javno zdravstvo, psihijatriju, škole, radna mjesta, digitalne alate i lokalnu zajednicu.
Ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, upozorila je da je oko 10 posto mladih u riziku od razvoja problema s mentalnim zdravljem, zbog čega je osobito važno jačati ranu podršku, prevenciju i dostupnost stručne pomoći u okruženjima u kojima mladi svakodnevno borave. Doc. prim. dr. sc. Stipe Drmić, specijalist psihijatrije, istaknuo je kako „svjedočimo pandemiji mentalnih poremećaja“, naglasivši da rastući broj mentalnozdravstvenih izazova zahtijeva brži, dostupniji i bolje povezan sustav podrške.
Stručni skup usklađen je sa Strateškim okvirom razvoja mentalnog zdravlja Republike Hrvatske do 2030. godine te predstavlja doprinos njegovoj operativnoj provedbi kroz razvoj inovativnih modela skrbi u zajednici i primjenu digitalnih rješenja.
„Mentalno zdravlje danas traži pragmatične, dostupne i održive modele pomoći koji će ljudima biti dostupni onda kada im je pomoć najpotrebnija. Pristupi smanjenja šteta ne odustaju od liječenja i oporavka, već uvode realističan i human okvir koji stavlja naglasak na očuvanje funkcionalnosti, rano prepoznavanje problema, dostupnost podrške i destigmatizaciju mentalnih poteškoća. Današnji skup pokazao je da u Hrvatskoj postoji stručni kapacitet i spremnost za razvoj suvremenijih modela zaštite mentalnog zdravlja“, izjavio je doc. dr. sc. Ranko Stevanović, dr. med., predsjednik Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH).
