Autor: Branka Vučetić Atletić
Zagrepčani ne odustaju od mode. To je dokazala i modna manifestacija Fashion hr.
Organizator se odlučio modu postaviti u kontekst hladnog prostora koji daje na znanje da je recesija
i glamur među nama. Tako je dio glamurozno odjevene publike prisilno sjedio umotan u svoje jakne,
kapute i šalove i nije uspio pokazati svoju odjeću.
U ovim ne baš zlatnim vremenima izražen kontrast dobrog i lošeg, bogatog i siromašnog ugrađen je u sve
segmente života, ali još uvijek postoji ona druga strana to je želja da se zanemari stvarnost i samo na
kratko uživa u svijetu glamura kojem moda svakako pripada.
Je li taj glamur stvaran ili lažan posve je minorno pitanje. Otvoreno je pitanje kako će publika ocijeniti i
provesti svoj osobni odabir uspješne modne kolekcije. Hoće li ubrzo nakon odgledane revije napustiti
prostor prezentacije ili će ustrajno odgledati sve ponuđeno?
Kolekcije koje su prikazane tijekom nekoliko večeri dio su hrvatske stvarnosti. Rijetko su viđene boje, pa
je kolorit bio monoton. Samo su poneki kreatori odlučili unijeti aktivne boje i tako pokušali osloboditi se
višesezonskog monokromnog utjecaja.
Na hrvatskom tržištu nestale su tvornice kako konfekcije tako i one koje proizvode taktne. Većini
dizajnera to predstavlja problem pa tkanine nabavljaju iz raznih izvora, no sa sigurnošću ne iz
izvora koje pripadaju kuponskoj kupnji, jer za to nema novca ni kapaciteta u proizvodnji. Ugasivši
serijsku produkciju hrvatski dizajn ostao je u okvirima mini produkta. To je borba s velikim masovnim
proizvođačima koji nude količinu, industrijski solidno izrađen odjevni predmet i relativno nisku cijenu.
Svakako da je time suženo domaće tržište čija kupovna moć sve više slabi. Onemogućeno je da dizajn
dobije na raznovrsnosti kolorita i kvaliteti. Ukoliko dizajn nije naslonjen na industriju teško može opstati.
Najbolji primjer je visoka moda koja je vrh savršenog modnog produkta. Modne kuće koje su članice
udruženja visoke mode u krizi su jer taj produkt nije naslonjen na masovnu proizvodnju, a kupaca je sve
manje.
Kolekcije koje su vezane za male serije ili su pak unikatni komadi, a izrađeni su za reviju imaju još
dodatno otežavajuće okolnosti, napravljene su u malim veličinskim brojevima za visoki stas, pa je tako
definirana populacija kupaca.
Da bi moda opstala traže se sponzori koji bez obzira što proizvode žele biti dio glamura. Danas je to
postalo uobičajeno, kao što i dizajnersku odjeću više ne kupuju poznate jave osobe već ju posude ili
dobiju na poklon.
Puni entuzijazma hrvatski kreatori traže sponzore iz bilo kojeg područja proizvodnje, kako bi mogli
financirati i prikazali svoje kolekcije. Upravo mladim dizajnerima kao što je grupa Clash of 9 potrebni su
sponzori da bi mogli eksperimentirati i eksploatirati svoj talent. Ovako u ograničenim financijskim okvirima
teško da mogu napraviti dizajnersku revoluciju s dodatkom mladenačke energije i avangarde.
Među etabliranima treba izdvojiti Branku Donassy, koja svojim dugogodišnjim iskustvom i prepoznatljivim
rukopisom ponovo je pokazala kako treba osmisliti, konstruirati i sašiti dobar modni odjevni predmet. Bila
je to iznova doba lekcija kako izbjeći nedorečen i improviziran kroj koji je sastavni dio dobrog dizajna i
kako se probiti na inozemno tržište.
U istom smjeru promišljenog kroja i tkanine koja pristaje tijelu nastavili su svoj rad Mrvoš i Antunovac.
Jasnih čistih linija krenuli su putem nosivog i dizajnerski dobro osmišljenog odijevnog predmeta .Očito je
da ovaj dvojac nadopunjava jedan drugog, te da svojim stilom mogu zaintrigirati i strane kupce.
Skoko je ostao dosljedan svom stilu malo dugo malo kratko. U većem djelu kolekcija je bila svijetlog tona,
no neke haljine izradio je u omiljenom crnom kojeg se nije mogao odreći.
I-gle su postavile svoju kolekciju u prepoznatljivom stilu. Uvijek dosljedne i promišljene, bez puno
nepotrebnih dodataka s pletivom primjerenom zamišljenom modelu. Njihova klijentela zasigurno je
zadovoljna novom ponuđenom kolekcijom. Suradnja s provjerenim i kvalitetnim proizvođačem pletiva spoj
je mudrog odabira pa su oba kreativna tima odradila dobar posao.
Na kraju možemo zaključiti da Hrvatska moda ide svojim putem koji nije nimalo lagan. Svi koji rade u
modnoj produkciju imaju ogroman zadatak i teret kako opstati i što bolje produkcijski odraditi posao. To
je teško postići pošto nije jednostavno zadovoljiti određene kriterije, pogotovo ako se uspoređuju s
Europskim standardima.
Na modnoj kritici također je zadatak da ne daje pusta izvješća, već da ocjeni sve dobro i loše kako bi
poticali kreativce da ne grade svoj uspješni ego već dobre produkte.
FOTOGALERIJE S DOVE FASHION.HR-A POGLEDAJTE >>>OVDJE<<< I >>>OVDJE<<<
