Autor:: Tanja Molvarec 8/24/2011 13:30
Čak 150 tisuća Zagrepčana pati od alergija na grinje i pelud, a u kolovozu i rujnu ta brojka se povećava i do 250 tisuća ljud koje muče tegobe izazave ambrozijom. Podaci su to koje nam je dostavio Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Ništa utješan nije podatak i da su alergije u stalnom porastu. Kako nam je pojasnila Branislava Resanović, voditeljica Centra za preventivnu medicinu gotova svaka osoba tijekom života ima neku alergijsku reakciju, a simptomi peludne alergije su često slični simptomima prehlade ili gripe.
– Razlike su ipak vidljive. Prehlada traje oko tjedan dana, a alergija nekoliko tjedana ili mjeseci. Kod prehlade je iscjedak iz nosa gust i neproziran, a kod alergije bistar i rijedak. kašalj je kod prehlade čest i produktivan, a kod alergije rijedak, suh i podražajan. Kod peludne alergije nema visoke temperature, ali je kihanje učestalo i ne donosi olakšanje – kazala je Resanović.
Alergija se prvi put može javiti i u 60-oj godini života
Alergija nastaje kao interakcija nasljednih i čimbenika okoliša, a zasniva se na pretjeranom odgovoru imunološkog sustava na uobičajene čimbenike okoliša.
Alergija se može prvi puta javiti u bilo koje životno doba, pa čak i u 60. godini života, upozorila je Resanović. Kod djece smetnje ipak postupno nestaju s odrastanjem. Pravilnim liječenjem smetnje se mogu čak i potpuno ukloniti.
Nadalje, u dijagnostici alergijskih bolesti važan je podatak o alergijskoj bolesti u obitelji jer primjerice kod djeteta čiji je jedan roditelj alergičar rizik pojave alergijske bolesti iznosi oko 30 posto. Ipak, detaljna osobna anamneza bolesnika od najranije dojenačke dobi jedan je od osnovnih kriterija daljnje dijagnostičke obrade. Podaci o kožnim promjenama ili abdominalnim kolikama u dojenačkom razdoblju mogu ukazivati na alergijsku sklonost. U kasnijoj životnoj dobi treba pratiti reakcije na hranu, lijekove, cjepiva te učestale bronhitise praćene otežanim disanjem, upozorila je Resanović.
Peludna zrnca čine mali udio ukupnog broja čestica u atmosferi, ali su najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava i jedan su od najsnažnijih prirodnih alergena. Klimatske promjene, odnosno globalno zatopljenje koje nastaje kao posljedica povećanih emisija ugljičnog dioksida u atmosferu, utječu na rast biljaka i povećano stvaranje alergogenog peluda. Najveći je utjecaj povećanih emisija ugljičnog dioksida na povećanje produkcije peluda ambrozije. Karakteristika peludnih alergija je njihovo periodičko pojavljivanje, vezano uz sezonu pojavljivanja određene vrste peluda u zraku. Vrste i koncentracije peluda ovise o geografsko-klimatskom području, vegetaciji tog područja i meteorološkim prilikama.
