U ozračju Dana planeta Zemlje, prostor Etnografskog muzeja u Zagrebu pretvara se u mjesto susreta prirode, kulture i suvremenih promišljanja o budućnosti našeg planeta. U sklopu trećeg Bioetičkog arboretuma ovaj muzej ne nudi samo pogled u prošlost i načine života koji su nekada bili usko povezani s prirodom, već otvara i važna pitanja o našem odnosu prema okolišu danas.
Središnji dio programa čini autorsko vodstvo kroz izložbu „Zemlja“, koje vodi muzejska savjetnica Željka Petrović-Osmak, a koje posjetiteljima približava različite načine na koje čovjek kroz povijest razumijeva i oblikuje svoj odnos prema prirodi.
„Nalazimo se u izložbi Zemlja u Etnografskom muzeju koja je otvorena prije nekoliko mjeseci, točnije 25. studenoga 2025. godine, i bit će otvorena sve do 26. ožujka 2028. godine. Tijekom tog razdoblja događat će se različiti programi – edukativne radionice, predavanja, skupovi, simpoziji i druga događanja koja će dodatno obogatiti sadržaj izložbe“, istaknula je Željka Petrović-Osmak.
Dodala je kako je jedan od takvih programa upravo i treći Bioetički arboretum, koji se povezuje s obilježavanjem Dana planeta Zemlje.
„Dio današnjeg simpozija odvija se upravo u našoj izložbi Zemlja. Za sudionike simpozija organizirali smo stručno vodstvo kroz izložbeni prostor, nakon toga slijedi promocija triju knjiga, a program se nastavlja predavanjem ekološke aktivistice Majide Bilal iz Bosne i Hercegovine na temu žena, života, Zemlje, vode i življenja“, rekla je Petrović-Osmak.
Kroz izložbeni prostor posjetitelji imaju priliku promišljati Zemlju ne samo kao prirodni resurs, već i kao temelj identiteta, tradicije i svakodnevnog života. Riječ je o odnosu koji su generacije prije nas često razumijevale intuitivno, živeći u skladu s prirodnim ciklusima, dok suvremeni čovjek danas ponovno pokušava pronaći ravnotežu između razvoja i očuvanja okoliša.
Program Bioetičkog arboretuma sastoji se od više različitih segmenata koji povezuju znanost, umjetnost i obrazovanje.
„Sam program zapravo se sastoji od nekoliko važnih dijelova. Imamo plenarna predavanja stručnjaka iz cijele Hrvatske, studentska izlaganja, umjetnička događanja, izložbe, umjetničke performanse, šetnje Botaničkim vrtom, predstavljanja knjiga i različite radionice“, objasnio je Jan Defrancesti, organizator simpozija.
Upravo u toj povezanosti različitih područja leži i simbolika obilježavanja Dana planeta Zemlje u etnografskom kontekstu. Muzejski predmeti podsjećaju na načine života koji su u mnogim segmentima bili održiviji i usklađeniji s prirodom, dok suvremeni programi poput Bioetičkog arboretuma povezuju umjetnost i znanost u traženju novih rješenja za izazove današnjice.
„Ovdje smo povodom trećeg Bioetičkog arboretuma koji se održava u sklopu obilježavanja Dana planeta Zemlje. Posebno sam počašćena što smo kroz projekt Meteolex – Vrijeme u jeziku, misli i kulturi, prije na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, imali priliku predstaviti jedan pionirski pothvat suradnje lingvistike i meteorološke struke“, rekla je izv. prof. dr. sc. Danijela Katunar s Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Objasnila je kako u projektu sudjeluju članovi Odsjeka za lingvistiku i drugi filolozi koji zajedno sa stručnjacima iz Hrvatskog meteorološkog društva istražuju jezik meteorologije.
„Primjenu projekta i rezultate namjeravamo predstaviti široj javnosti tijekom četiri godine koliko ćemo se baviti jezikom meteorologije. Vjerujem da će rezultati projekta imati odjeka u područjima koja su nam svima u posljednje vrijeme posebno važna“, dodala je Katunar.
Obilježavanje Dana planeta Zemlje u Etnografskom muzeju tako nije samo prigodno podsjećanje na jedan datum, već poziv na razmišljanje o načinu života, odnosu prema prirodi i znanju koje možemo crpiti iz kulturne baštine.
U dijalogu prošlosti i sadašnjosti, Etnografski muzej postaje prostor u kojem se ne promatra samo ono što je bilo, već se otvaraju pitanja o onome što tek dolazi. Kroz spoj tradicije, znanosti i suvremenih ideja, izložba „Zemlja“ i program Bioetičkog arboretuma podsjećaju da je razumijevanje prirode jedan od ključnih koraka prema održivoj budućnosti.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
