Zagrebačke knjižnice ukinule dan oprosta zakasnina

Autor:: Elena Grassi 12/8/2009 8:26

Besplatno vraćanje knjiga u sklopu Dana Knjižnica grada Zagreba ove godine nije usrećilo one kojima knjige, čekajući ovu obljetnicu, već neko vrijeme skupljaju prašinu na stolu.

Mreža Knjižnica grada Zagreba ne provodi više takvu akciju, već se od nemarnih članova usredotočila na one nove – polaznike prvih razreda osnovne škole.

– Ove godine odlučili smo se na besplatan upis svih prvašića, a akciju besplatnog vraćanja knjiga više nećemo provoditi. Želimo da svaki dan bude dan vraćanja knjige – rekla je Davorka Bastić, ravnateljica KGZ-a.

Iako tvrdi da maksimalna duljina ne vraćanja varira između četiri do pet godina, u on-line katalogu jasno je naznačeno da neke knjige nisu vraćene još od devedesetih. Zakasnine koja stoji 50 lipa po danu, u deset godina nakupi se i do dvije tisuće kuna, pogotovo ako zaboravljivi članovi kod sebe imaju više od jedne knjige.

– Ljudi zaboravljaju, nama je to jasno. Sele se, prekidaju studije, izgube knjige ili ih posude nekome pa ih treća osoba nikada ne vrati. Mi se ne želimo igrati žandara, ali apeliramo na ljude da se knjige vrate – rekla je Bastić, dodavši kako se svim članovima koji knjige nisu vratili uredno šalju opomene kao podsjetnik.

Da knjižnice koje financira Grad Zagreb ne bi trebale zarađivati na upisninama i zakasninama smatra Jasna Kovačević, ravnateljica knjižnice Božidara Ogrizovića. On tvrdi kako je u svijetu uvažena praksa besplatnih članarina ili nenaplaćivanja kašnjenja. Dok se 2007. nisu priključili mreži gradskih knjižnica, ona je podržavala provođenje popularnih mjera poput besplatnog vraćanja knjiga.

– Kada smo se 2007. zajedno s knjižnicama Medveščak, Marina Držića i Vladimira Nazora morali priključiti mreži Gradskih knjižnica, prestali smo provoditi takve mjere koje su uvijek rezultirale pozitivnim odazivom. Sada to moramo regulirati po pravilima sustava KGZ-a. Dugogodišnje kazne svedu se na plaćanje 200 kuna i povrat knjiga – rekla je Kovačević koja smatra da bi knjižnice kao javno dobro trebale biti socijalno osjetljivije.

– Živimo u teškim vremenima, i treba to uzeti u obzir. Svima se dogodi da zaborave, a kasnije želju da knjige vrate nadvlada sram. Ne trebamo te ljude rigoroznim mjerama udaljavati iz knjižnica – dodala je.