No, povijest koju poznajemo također bi bila mnogo drugačija da nije bilo ljudi koji su te iste knjige čuvali. Takve ljude možemo pronaći u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
“Restauracija je timski rad. To nikad ne radi jedna osoba i bez puno konzultacija nikakvo restauriranje ne dolazi u obzir.” rekao nam je koordinator Odjela pohrane i zaštite knjižnične građe NSK u Zagrebu Stevo Leskarac.
Restauracija papira, kao jednog od najosjetljivijih materijala, je dugotrajan i mukotrpan posao.
Sami proces restauracije sastoji se od nekoliko koraka kao što su fotografiranje i čišćenje a zatim slijedi analiza samog papira i oštećenja.
Na tim neprocjenjivim knjigama i papirnatim dokumentacijama rade stručnjaci sa višegodišnjim čak desetljetnim iskustvom.
Stvari koje ne služe svojoj svrsi propadaju no nije uvijek čovjek najveći neprijatelj ovih starina već uvjeti koji pogoduju razvijanju insekata i gljivica.
Od rukopisa samog Vatroslava Lisinskog do enciklopedija koja sadrže stara znanja sve to prolazi kroz pedantne ruke naših majstora i čuva se za neki novi, znatiželjni naraštaj koji dolazi.
