“Rak mokraćnog mjehura – kako potaknuti rano otkrivanje i smanjiti smrtnost?” tema je o kojoj se raspravljalo na okruglom stolu u prostorijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Smrtnost od raka u Hrvatskoj se smanjuje u svim glavnim sijelima, unatoč porastu incidencije, no nažalost to nije slučaj kod raka mokraćnog mjehura, kod kojeg stopa smrtnosti u Hrvatskoj raste.
– Rak mokraćnog mjehura je među pet najučestalijih sijela raka u Hrvatskoj, odmah nakon ona četiri velika, raka pluća, raka debelog crijeva, raka prostate i raka dojke, godišnje imamo oko tisuću novih slučajeva invazivnog raka mokraćnog mjehura, negdje oko 400 i 500 osoba u Hrvatskoj umire od ove vrste rake, među deset je vodećih uzroka smrti. Incidencija ove bolesti je u porastu, mortalitet od ove bolesti nam je isto u porastu, među par smo europskih zemalja kojima je to slučaj. Po zadnjim procjenama, za 2022. godine, Hrvatska je među pet zemalja s najvišim mortalitetom od raka mokraćnog mjehura – rekao je Mario Šekerija, voditelj Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. 
Uz stalni apel struke na važnost ranog otkrivanja bolesti i pravovremene dijagnoze, potrebno je podići svijest o zdravim životnim navikama i osigurati pristup liječenju raka mokraćnog mjehura u skladu s međunarodnim smjernicama.
– Glavni rizični čimbenici za nastanak raka mokraćnog mjehura su pušenje, smatra se da je ono uzrok gotovo polovine svih slučajeva raka mokraćnog mjehura, te neke profesionalne izloženosti, u smislu rada u određenim industrijama, izloženosti arsenu i nekim drugim tvarima, no one čine manji dio, dio je genetski uvjetovan. Možemo govoriti o mogućnostima primarne prevencije, smanjenja pojavnosti bolesti, a važno je i rano otkrivanje bolesti, kako bi se poboljšala prognoza bolesti. Ona će ovisiti o tome u kojem se stadiju bolest otkrije – izjavio je Šekerija.
Bolest je tri puta češća kod muškaraca nego kod žena, a naši rezultati su lošiji od europskog prosjeka.
– Bolest je izrazito agresivna, ima tendenciju povratka nakon primarnog liječenja. Pacijenti moraju, nakon što dobiju dijagnozu, biti pod striktnom i rigoroznom kontrolom. Ako je bolest lokalna, onda se liječi kirurški, dobije se endoskopski zahvat kojim se uklanja tumor, svaka tri mjeseca se provode kontrole mjehura, nažalost, oko 20 posto bolesnika ima mišićnu invazivnu bolest, već kod prve prezentacije, to znači da je bolest duboko prodrla u mokraćni mjehur, i tada je potrebno odstraniti cijeli mokraćni mjehur. Ako se bolest proširila na druge organe, onda je liječenje znatno kompleksnije i ishodi liječenja lošiji.
U Hrvatskoj je dostupno liječenje svim suvremenim lijekovima, a među rijetkima smo koji nude mogućnost genskog profiliranja, što znači da se može odabrati najbolji mogući lijek za svaku osobu posebno – pojasnio je Igor Tomašković, predsjednik Hrvatskog urološkog društva.
Zasad ne postoji nacionalni program ranog otkrivanja raka mokraćnog mjehura, niti je on uobičajen u svijetu, zbog karakteristike bolesti, ali postoji potreba da se podigne svijest o ovoj bolesti, da ljudi znaju prepoznati kada je potrebno javiti se liječniku.
– To je, najčešće, onda kad se u urinu pojavi krv. Najčešće tu pojavu ne prate nikakve druge tegobe, nema bolova, mi to zovemo bezbolna hemoturija, ta pojava bi trebala alarmirati svakog bolesnika da se odmah javi liječniku. U manjem broju bolesnika to mogu biti drugi simptomi, kao učestale mokrenje, i recidivne infekcije, infekcije koje se neprekidno ponavljaju – dodao je Tomašković.
Najrizičnija skupina su osobe starije od 55 godina.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
