U multimedijskom centru Doživi Europu, povodom Svjetskog dana kronične opstruktivne bolesti pluća, održan je panel koji je na jednom mjestu okupio liječnike, stručnjake i zainteresiranu javnost kako bi otvoreno progovorili o izazovima života s KOPB-om. U fokusu je bila važnost rane dijagnostike, pravilnog liječenja i edukacije javnosti o ovoj tihoj, ali sve raširenijoj bolesti.
“Kronična oprsturkivna plućna bolest iz perspektive nekoga tko se time cijeli svoj radni vijek bavi je jedna izuzetno zahtjevna bolest. Ono što je nama problem kao pulmolozima je da se mi uglavnom bavimo bolesnicima s teškim KOPB-om, kojima nažalost terapijski ne možete više tako puno pomoći. Ono što bismo mi htjeli je da takvih bolesnika viđamo manje,a da viđamo više bolesnika u ranim fazama. To nam je danas glavna poruka. Važno nam je rano otkrivanje i rana dijagnostika ove kornične i progresivne bolesti”, poručila je pulmologinja Andrea Vukić Dugac.
Kako kažu, najvažnije je pomno slušati svoje tijelo i uočiti one prve, ključne simptome.
“Ono što je važno jest primjetiti prve simptome bolesti. To je kašalj koji se javlja u jutarnjim satima. I zaduha koja se javlja u fizičkom naporu. Bolesnici koji su u riziku od ove bolesti, a to su prvenstveno pušači i oni koji su izloženi štetnim plinovima i česticama na radnom mjestu. Na prve znakove ove bolesti trebali bi se javite svom liječniku kako bi se poduzele dijagnostičke mjere i kako bi se ova bolest čim ranije dijagnosticirala, s ciljem prevencija daljnje progresije i uključiti lijekove koji će poboljšati i simptome i kvalitetu života”, objasnila je pulmologinja Gordana Pavliša.
Osim pušenja, nažalost postoje i drugi čimbenici koji pospješuju razvoj ove bolesti tijekom godina.
“Kada govorimo o čimbenicima rizika- da, pušenje je onaj na koji će svi pomisliti i da, Hrvatska jest zemlja u kojoj još uvijek ima jako puno pušača. Međutim, nemojmo zaboraviti i na neke druge čimbenike rizika od kojih je svakako najznačajniji ono što na svojoj koži itekako osjete pacijenti i ljudi koji žive, recimo, u Zagrebu ili Slavonskom Brodu, ali i drugim mjestima, a to je onečišćenje zraka. Treći važan faktor na koji ne smijemo zaboraviti jesu infekcije rane dječje životne dobi. Prije nekoliko godina, prilikom obilježavanja Svjetskog dana KOPB-a čak smo imali i pedijatre, jer to je ono razdoblje u kojem treba promisliti i djelovati, naša djeca nažalost, osim što prebolijevaju određene infekcije, manje su fizički aktivna, znamo da nezdravo živo, imamo sve veći broj pretile djece i slično. I sve su to faktori koji će, uz navedeno onečišćenje zraka, pridonijeti tome da netko s 45, 50 ili 60 godina razvije KOPB.”, poručila je Andrea Vukić Dugac.
“Prevalencija bolesti je velika. Negdje oko 11 posto odraslog pučanstva boluje od Kronične opstruktivne plućne bolesti. Nažalost. Puno njih nije dijagnosticirano. Puno ljudi nije svjedno da ima KOPB. Te prve simptome zanemaruju i pripisuju ih pušenju, stilu života, godinama i smanjenoj kondiciji”, dodaje Gordana Pavliša.
“Oni ljudi koji nemaju dijagnozu. Kada ih probate educirati. Treba educirati i zdravu populaciju o KOPB-u kako bi pomogli svojim bližnjima. Vaši bližnji koji žive s vama, a vi još ne znate da imate dijagnozu KOPB-a će biti prvi koji će prepoznati da se s vama nešto događa. Jeste li previše umorni. Više nemate kondiciju. Promjenila vam se boja kože. Imate veću zaduhu. Imate više iskašljavanje. To su stvari koje će čovjek sam sebi zanemariti, ali će bližnji to prvi primjetiti. Prvi će vas uputiti liječniku što je vrlo važno. Rana itervenicja sprječava hospitalizaciju. Kada bi to osvjestili, bili bi na dobrom putu. Ne treba ih stigmatizirati. Treba maknuti stigmu s ljudi s KOPB-om. Mi smo tu kao cijelo društvo da im pomognemo i da imamo zdraviju populaciju”, rekla je Ivana Rubol, glavna sestra Dnevne bolnice za kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB).
Međutim, mogućnosti hrvatskog zdravstvenog sustava da se suočava s ovom bolešću pučanstva veće su nego prethodnih godina.
“Mi smo kroz udrugu Udah života zajedno s našim pulmološkim društvom i zakladom Hrvatska kuća disanja uspjeli smanjiti naše kriterije za dobivanje kućnog prijenosnog koncentratora kisika koji našim ljudima oboljelima od KOPB-a je ipak potreban u četvrtoj fazi bolesti. Imali smo najstrože kriterije u Europi. Sada više nemamo i mislim da idemo u dobrom smjeru”, zaključila je Rubol.
Dok brojke i stručne analize jasno govore koliko je KOPB velik javnozdravstveni izazov, poruke s današnjeg panela podsjećaju da se ključ promjene često nalazi u malim, ali pravodobnim koracima – prepoznavanju simptoma, traženju pomoći i svođenju rizičnih faktora na najmanju moguću mjeru. Uz sve bolje mogućnosti sustava i sve snažniju edukaciju, nada u kvalitetniji život oboljelih postaje sve opipljivija. Zato Svjetski dan KOPB-a nije samo podsjetnik na bolest, nego i poticaj da zajedno dišemo lakše – informiraniji, osvješteniji i spremniji na promjenu.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
