– Dvije kune i 80 lipa molim – ljubazno je zamolila prodavačica na blagajni štanda nakladničke kuće Ljevak. Djevojka je s izbrojala taj simboličan iznos za novog pripadnika svoje kućne knjižnice i sretno krenula dalje obilaziti štandove.
Tako se kupovalo na ovogodišnjem Interliberu, najvećem sajmu knjige u Hrvata koji je sinoć zatvorio vrata petog i šestog paviljona Zagrebačkog Velesajma, gdje se tradicionalno održava. Popust do čak 90 posto, knjige za dvije kune, akcije tipa “kupi dvije, dobiješ tri” nisu ni ove godine ostavili kupce ravnodušnim.
Između 80 i sto tisuća ljudi “prohujalo” Interliberom
Bez obzira na loše prognoze posjećenosti, krizu i paniku od svinjske gripe, zaintersesiranih za knjigu ni ove godine nije manjkalo.
– Iako je ulaz slobodan, otprilike možemo reći da je broj posjetitelja sličan prošlogodišnjem, znači između 80 i sto tisuća. Iznenađujuće s obzirom na ova krizna vremena. Po zakupljenim i popratnim događanjima sajam je najveći do sada – objasnio je Jakša Depolo, voditelj projekta Interliber unutar Zagrebačkog Velesajma.
Ipak naši sugovornici, iz nekih od najvećih nakladničkih kuća i zakupaca izložbenog prostora, zajedno zaključuju kako je posjet ipak u blagom padu. Usprkos tome prodaja je, a posebno novijih izdanja, išla odlično.
Jeftinih knjiga se kupujovalo više, ali na vrhu ljestvice i dalje najnovije
Voditeljica izložbenog prostora kuće “Ljevak” Ana Šaškor primjećuje da je posjetitelja “mrvicu manje” nego prošlih godina.
– No, zanimljivo je da se kupuje puno više, ali jeftinijih knjiga – objašnjava Šaškor. Ogroman je interes i za nove knjige Ante Tomića, Guy Waltersa i Vere Čudine, koje su direktno iz tiskare stigle na Interliber.
Tomićevo “Čudo u poskokovoj dragi” je ujedno i najprodavanija knjiga na štandu kuće Ljevak, koja se dnevno prodavala u 30 – tak primjeraka. Kao najprodavanija knjiga najviše se spominjalo novo djelo Dana Browna “Izgubljeni simbol”, koji je već prvog dana po cijeni od 162 kune prodan u više od 500 primjeraka, no točne projke tek će se znati kada izlagači zatvore i sračunaju utrošak sva četiri dana.
U točnim postocima izrazio se Božo Čović, direktor AGM-a.
– Osjeti se direktan pad kupovne moći srednjeg staleža, pa tako mi u knjižarama bilježimo pad prodaje od 15 do 20 posto. Ali u isto vrijeme nije pao interes za knjigu već mi se čak čini i jači – rekao je Čović, čija je najprodavanija knjiga prošle godine a tako i na Velesajmu je “Stari Zagreb od vugla do vugla”.
Među tisućama posjetitelja uspjeli smo sresti nekoga tko se prvi put našao na Interliberu. Sergej Lelup je oduševljen popustom kupio desetak knjiga.
– S obzirom na druge sajmove u gradu ovdje se isplati doći. Za knjige nikad nema recesije – objasnio je Lelup.
Svinjska gripa i recesija no čita se više nego prije
Šetnjom kroz Interliber nije se moglo a ne primjetiti rozi štand izdavačke kuće Profil, uz Algoritam, VBZ i Ljevak jedan od najvećih.
– Posjeta je na razini prošle godine, uz lagani pad je ali tome je nekoliko razloga. Ljudi izbjegavaju velika okupljanja zbog svinjske gripe, recesija je uzela maha pa je i platežna moć manja. Uz to knjige su se počele svuda prodavati, u trgovinama, benzinskim postajama… – objasnio je Ivica Prtenjača iz Profila.
Na vrhu ljestvice najprodavanije Profilove knjige je svakako “Tkanje života” Mirjane Krizmanić, čiji je 55 555 primjerak prodan na sajmu. Po rječima Prtenjače to je najprodavanija knjiga u Hrvatskoj koja je u samo devet mjeseci od objavljivanja oborila sve rekorde.
Velik je interes bio i za u milijunima prodavane knjige autorice Victorie Hinslop koja je u četvrtak posjetila sajam, te za nove knjige Slavenke Drakulić i kuharicu Ane Ugarković.
S Prtenjačom se slaže i Seid Serdarević iz nakladničke kuće Fraktura.
– Za razliku od inače puno je manje škola posjetilo Interliber. Vjerovatno zbog straha od svinjske gripa. No ljubitelje privlače nova izdanja, pa smo zadovoljni prodajom – kaže Serdarević čija je kuća na sajmu predstavila čak 11 novih izdanja od kojih je najprodavanije “Djevojka koja se igrala vatrom” Stieg Larssona.
– Čita se još i više jer vrsta zabave koju nudi televizija i tisak je postala prebanalna – zaključuje Serdarević.
Zašto da plaća, kaže susjed, kad može parkirati u svom podrumu, samo ako nalije malo betona po stepenicama. Premda, za dovitljive prigradske ljude koji posegnu za vlastitim podzemnim prostorijama uskoro će biti dogovorena treća zona. Pa vi birajte: bačve vas i dalje ništa neće koštati.
Anketirali smo deset prolaznika i svima postavili tri ista pitanja: kada se obilježava Dan grada Zagreba, zašto je izabran baš taj datum i kada je godišnjica Zlatne bule. Osim tri zagrepčana, koji nisu znali odgovor ni na jedno od ova tri pitanja, većina drugih odgovore je znala polovično.
– Nisu imali ni jednu jedinu zamjerku. Svidjele su im se i dvorane i hoteli. No, riječ je o tehnokratima koji će viđeno prenijeti svojim nadređnima. Iskreno vjerujem da će njihova ocjena biti dobra te da ćemo u zagrebu i Splitu gledati vrhunski mali nogomet.
– Priče se ponekada i ponavljaju, 
