Autor: Matea Knezović FOTO: PrtScr JabukaTV 12/2/2016 16:44
Prošlo je 20 godina otkako je u Rimu održan Svjetski summit o hrani. Iako smo u 21. stoljeću, i tehnološki smo napredniji, i dalje oko 800 milijuna ljudi u svijetu umire od gladi. Tome su doprinijele klimatske, ali i političke promjene.
– Bogati postaju sve bogatiji siromašni sve siromašniji, a broj gladnihse ne smanjuje dinamikom kako smo planirali. Kao što se i neki drugi ciljevi koje smo postavili ne ostvaruju – poručuje Ferdo Bašić, profesor Agronomskog fakulteta.
Upravo su ti alarmanti podaci bili dovoljan povod da Društvo Iločana u Zagrebu održi znanstvenu tribinu na temu gladi. Iako brojke gladnih u svijetu rastu iz dana u dan,postoje i neki pozitivni pomaci koji su se dogodili u posljednja dva desetljeća.
Vrlo pozitivne su promjene recimo u Kini, samo na jedno područje ima negativne promjene, područje Afganistana i područje gdje se ratuje. Svuda ima pozitivnih promjena ali su one nedovoljne da riješe pitanje gladi.
-Potrebna su ulaganja ali zemlje koje to trebaju nisu kreditno sposobne, one su zapravo u situaciji kada su bespomićne. NJima trebaju obrazovani ljudi, tvornice mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, njima treba mehanizacija, ado tada su izvor izbjeglica koje mogu ugroziti budućnodt cijelog kontinenta primjerice Europe – dodaje Bašić.
Problem gladi u Hrvatskoj još se uvijek ne uočava kao ključan problem u društvu. No, stručnjaci predlažu prve korake vezane uz poljoprivredu, koji bi se trebali napraviti, kako bi se smanjio broj gladnih.
– Treba srediti knjige, povećati parcele, poreznom i fiskalnom politikom destimulirati ne obrađivanje zemlje. Da onaj koji ne obrađuje zemlju plati velik porez što ne obrađuje – zaključio je Bašić.
Naša zemlja je bogata prirodnim resursima, a na nama je da pronađemo najbolji način kako ih iskoristiti.
