Povodom nadolazećeg usvajanja novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, jednokratnoj plastici i ribolovnom alatu o kojem je javno savjetovanje završilo u prosincu prošle godine održan je Okrugli stol u organizaciji Zelene akcije. Načelno, pravilnik je dobar, ali ima određenih manjkavosti, rekla je Anamarija Mileusnić iz Zelene akcije.
– Novi pravilnik donosi neke pozitivne promjene, ali smatramo da nije dovoljno ambiciozan, odnosno da ne odgovara hitnosti rješenja problema jednokratnom plastikom. Ono što je pozitivno je da će se uvesti neka određena ograničenja za korištenje jednokratne plastike, primjerice, jednokratne čaše će se naplaćivati, neće se smijeti posluživati jednokratno posuđe u restoranima. Ide se na to da se potiče ponovna upotreba, što je cilj koji zagovara i Zelena akcija kako bi se smanjilo zagađenje jednokratnom plastikom – rekla je Anamarija Mileusnić, voditeljica kampanje protiv zagađenja plastikom.
Otkrila je i što usvajanje novog pravilnika znači u praksi…
– Vrlo lagane plastične vrećice će se početi naplaćivati, također, ako odemo u neki fast food, nećemo moći jesti u posuđu koje će kasnije završiti u smeću, nego ćemo jesti iz posuđa koje se pere i ponovno korisit. Ako odemo na festival moći ćemo uzeti višekratnu čašu, a ako se odlučimo za jednokratnu morat ćemo je kupiti.
Ono čega se pravilnik također dotakao je novac koji ćete dobiti pri povratku plastične ambalaže:
– Sad je situacija da je povratna naknada sedam centi. Naš prijedlog je da se poveća na minimalno deset centi kako bi se uskladio s ostalim europskim zemljama, budući da je sedam centi najniža naknada i nije poticajna i moguće je da će ugroziti prikupljanje ambalaže. Također, naš prijedlog je, budući da se pokazao dobrim mehanizmom, da se proširi i na neke druge proizvode koji su slični, u tekućem stanju, jestivi, kao što je pasirana rajčica koja trenutno nije jer je ograničen na napitke. I tetrapak je u trenutnom prijedlogu da se i on uključi, ali mi ne vidimo prepreku da se i ostali proizvodi koji zahtjevaju istu ambalažu uključe u povratnu naknadu, kako bismo imali što kvalitetniju sirovinu za reciklate, upravo zbog te obveze koju ćemo morati ispuniti, dakle da ćemo morati ugrađivati reciklat u PET ambalažu, odnosno u PET boce, zbog direktive o jednokratnoj plastici. Na taj način omogućujemo lokalnu sirovinu za proizvođače koji će biti obavezni koristiti reciklat.
Inače, novi pravilnik je jedan od ključnih dokumenata za implementaciju Direktive o smanjenju jednokratne plastike Europske unije…
– Smatramo da je dobro što se napokon krenulo u rješavanju problema u sustavu gospodarenja otpadom, u smislu smanjenja količina miješanog otpada koje završava na odlagalištu Jakuševac, što nam je zajednički cilj duži niz godina- Jedan od modela koji je grad odabrao su ZG vrećice, kako bi potaknuo građane da što više odvajaju i što manje koriste te vrećice pa samim time imaju i niže cijene otpada. To je dobro jer se građane motivira da odvajaju otpade. Druga stvar su boxovi za smještaj spremnika koji su trenutno razbacani po javnim površinama grada, ti spremnici dosada nisu bili dobro rješenje jer svaki prolaznik može ubaciti bilo koju vrstu otpada koja tamo ne pripada, i treća stvar su podzemni kontejneri u središtu grada kao što to imaju druge europske metropole. Loše je što se taj sustav jako sporo razvija, to je proces koji dugo traje, tako da tražimo od grada da se ubrzaju te procedure – rekao je Marko Košak, Voditelj teme Zero Waste i Voditelj kampanje protiv spaljivanja otpada.
