U Galeriji Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvorena je jedna od važnih nacionalnih manifestacija posvećenih primijenjenoj umjetnosti i dizajnu – 61. Zagrebački salon primijenjenih umjetnosti i dizajna. Ovogodišnje izdanje nosi temu „Nova energija: primijenjena umjetnost u dijalogu s vremenom”, a kroz radove brojnih autora otvara pitanja utjecaja tehnologije, održivosti i promjena u suvremenom društvu.
-Tema je Nova energija, unutar koje se zapravo detektiralo nekakvih pet podtema za koje smo kolegice Elizabeta Wagner, Ksenija Foretić i ja zaključile da dominantno obilježavaju današnje vrijeme. A tiču se prije svega sveprisutne digitalizacije, odnosno digitalnih tehnologija. Zatim estetike koja promovira i zagovara otpornost, racionalno korištenje resursa, recikliranje, održivost i lokalnu proizvodnju. Zatim jednu temu koju smo mi nazvali Nova funkcionalnost, a zapravo je to poziv da se preispita što je danas korisno i čemu služe predmeti koje danas oblikuju dizajneri i primijenjeni umjetnici- rekla je Maša Štrbac, članica kustoskog tima 61. Zagrebačkog salona.
Ovogodišnji salon donosi bogat program na više lokacija. Uz glavnu izložbu u Oktogonu, posjetitelje očekuju i programi u Muzeju Prigorja te Galeriji Permanenta. Poseban prostor dobili su i mladi autori, kroz izložbe studentskih radova s Akademije likovnih umjetnosti, Arhitektonskog fakulteta i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.
Središnja tema povezuje pet tematskih cjelina: novu funkcionalnost, estetiku otpornosti, tijelo i prostor, digitalnu svakodnevicu te kritički dizajn. Svaka od njih istražuje odnos umjetnosti i suvremenog života, od načina na koji tehnologija mijenja svakodnevicu do pitanja održivosti, društvene odgovornosti i novih potreba korisnika.
-Druge dvije teme koje moja kolegica ranije nije spomenula su kritički dizajn te tijelo i prostor. Kritički dizajn, što sam naslov govori, kritički se odnosi prema današnjem društvu, situacijama i tako dalje, a tijelo i prostor zapravo pokriva dio mode, nakita i tih uporabnih predmeta- objasnila je Elizabeta Wagner, članica kustoskog tima 61. Zagrebačkog salona.
Na glavnoj izložbi predstavljeno je 117 autora i autorskih timova, odabranih na temelju radova nastalih tijekom protekle tri godine. Njihovi radovi propituju ulogu primijenjene umjetnosti i dizajna u vremenu ubrzanih tehnoloških promjena, ali i mogućnost da se oblikovanjem novih proizvoda i promišljanjem njihove funkcije potaknu šire društvene promjene.
-Htjela bih naznačiti da je glavna ideja ovog salona bila ta nova energija, odnosno pitanje je li primijenjena umjetnost u stanju evoluirati i potaknuti svojim proizvodima promjenu u društvu. Ideja je zapravo da umjetnost mora evoluirati kao i društvo, jer bez osmišljavanja novog dizajna i novih proizvoda nećemo se prilagoditi, a vjerojatno ćemo kao vrsta i izumrijeti. To je zapravo bilo osnovno pitanje postavljeno na salonu- istaknula je Elizabeta Wagner.
Zašto upravo nova energija, objašnjava i aktualni tehnološki kontekst. Promjene koje se događaju u području primijenjene umjetnosti i dizajna povezane su s razvojem biotehnologije, robotike, baza podataka i umjetne inteligencije, ali i digitalnih medija koji su već odavno dio svakodnevice. Riječ je o procesima koji utječu na način proizvodnje, korištenja predmeta i razumijevanja njihove vrijednosti.
-Već neko vrijeme vidi se u produkciji radova primijenjenih umjetnosti i dizajna da zapravo više nije dovoljno pratiti razvojnu liniju, već je potrebna neka suštinska promjena. To nije ništa novo, jer se takve promjene periodično pojavljuju kroz povijest, a u pozadini su obično revolucije, odnosno industrijske revolucije. Ova potreba za promjenom zapravo je rezultat jedne prilično tihe, ali intenzivne četvrte industrijske revolucije koja se već neko vrijeme provlači kroz sve društvene pore. Očituje se u sve većoj primjeni biotehnologije, robotike, baza podataka, toliko kontroverzne umjetne inteligencije, a dijelom i digitalnih medija koji su već odavno dio svakodnevice- rekla je Ksenija Foretić, članica kustoskog tima 61. Zagrebačkog salona.
Ministarstvo kulture i medija kontinuirano podupire Zagrebački salon, nastojeći očuvati tradiciju ove manifestacije i podržati njezin daljnji razvoj. Ovogodišnje izdanje kroz izložbe i prateće programe nastavlja otvarati prostor za dijalog između umjetnosti, dizajna, tehnologije i društva, postavljajući pitanje kako kreativnost može odgovoriti na izazove vremena u kojem živimo.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
