Hrvatski prirodoslovni muzej obilježio je značajne obljetnice jednog od najvažnijih hrvatskih prirodoslovaca otvaranjem izložbe posvećene Miji Kišpatiću, povodom 175. godišnjice njegova rođenja i 100. godišnjice smrti. Izložba donosi sveobuhvatan prikaz života i rada znanstvenika čiji je doprinos daleko nadilazio okvire vremena u kojem je živio, a čija su istraživanja i danas važna za brojna područja prirodnih znanosti.
Mijo Kišpatić ostao je zapamćen kao iznimno skroman i samozatajan znanstvenik, no iza njegove nenametljivosti krije se opus koji ga svrstava među najveće hrvatske znanstvene velikane.
„Mijo Kišpatić je samozatajan vizionar. Zaista je takav bio u svom znanstvenom djelovanju i radu. Bio je izuzetno skroman, ali njegova otkrića su i danas izuzetno značajna i važna, zbog čega smo ih željeli predstaviti javnosti“, istaknula je Iva Mihoci, muzejska savjetnica.
Objasnila je kako je Kišpatić bio znanstvenik iznimno širokog interesa i djelovanja.
„Možemo reći da je bio znanstvenik par excellence, ponajviše na području mineralogije i petrografije, ali istovremeno je djelovao i na brojnim drugim područjima. Bio je začetnik znanosti o tlu, odnosno pedologije u Hrvatskoj, jedan od začetnika seizmologije, ali i izuzetan učitelj i popularizator prirodoslovnih znanosti“, rekla je Mihoci.
Tijekom svojeg života Kišpatić ostavio je golem znanstveni trag. Objavio je čak 192 stručna i znanstvena djela, veliki broj srednjoškolskih udžbenika, a djelovao je kao profesor i predavač brojnih kolegija.
„Radio je izuzetno puno. Djelovao je kao učitelj u srednjoj školi, kasnije kao profesor na fakultetu, gdje je predavao čak 17 kolegija, što je danas gotovo nezamislivo“, dodala je Mihoci.
Izložba okuplja vrijedne muzejske predmete, arhivske dokumente, objavljene publikacije i suvremene multimedijalne sadržaje koji zajedno stvaraju cjelovitu priču o znanstveniku čiji je rad ostavio dubok trag u hrvatskoj i europskoj prirodoslovnoj baštini.
Poseban dio izložbe posvećen je njegovim istraživanjima iz područja mineralogije i petrografije. Posjetitelji mogu upoznati njegova ključna znanstvena otkrića, od doktorske disertacije koja se bavila genezom poluopala u andezitu, preko normativnog izračuna sastava stijena, pa sve do brojnih petroloških istraživanja koja je provodio na više od stotinu lokaliteta.
„Prikazali smo njegov iznimni znanstveni doprinos i važna otkrića, a posebno je zanimljivo vidjeti koliko je široko područje istraživao. Bavio se određivanjem magmatskih i metamorfnih stijena od Fruške gore pa sve do Medvednice“, objasnila je Mihoci.
Taj dio izložbe dodatno je obogaćen multimedijalnim prikazom koji pokazuje lokacije na kojima je Kišpatić istraživao, minerale kojima se bavio te širinu njegova terenskog rada.
Jedna od važnih cjelina izložbe posvećena je Kišpatićevu radu na području pedologije, gdje je ostao zapamćen kao utemeljitelj znanosti o tlu u Hrvatskoj. Njegova popularnoznanstvena djela imala su važnu edukativnu ulogu jer je složene znanstvene pojmove znao približiti širokoj publici.
Posebno mjesto u njegovu radu zauzima i seizmologija. Iako je djelovao u vremenu kada su se uzroci potresa često povezivali s različitim prirodnim pojavama koje danas ne smatramo znanstveno utemeljenima, Kišpatić je pokušavao pronaći stvarne uzroke njihova nastanka.
„Nastojao je pojavu potresa povezati s pravim uzrocima, onako kako ih danas razumijemo. Već tada predstavio je kartu s 15 potresnih pukotina koje prostorno odgovaraju rasjedima kakve danas poznajemo“, istaknula je Mihoci.
Izložba donosi i prikaz brojnih Kišpatićevih pisanih djela – knjiga, znanstvenih radova i publikacija kojima je svoje znanje približavao stručnjacima, ali i široj javnosti.
Za Hrvatski prirodoslovni muzej posebno je važan i dio izložbe koji predstavlja muzejske zbirke povezane s njegovim radom. Kišpatić je među prvima prepoznao važnost sustavnog prikupljanja i predstavljanja mineralne građe, zbog čega je pribavljao primjerke minerala s najpoznatijih svjetskih nalazišta.
Unatoč velikom ugledu koji je uživao u međunarodnim znanstvenim krugovima, njegovo je ime s vremenom nepravedno ostalo u sjeni drugih povijesnih ličnosti.
Upravo zato ova izložba ima važnu ulogu u vraćanju Mije Kišpatića u središte hrvatske znanstvene baštine. Posjetitelji je mogu razgledati sve do početka rujna, a kroz bogatu građu i suvremenu prezentaciju upoznati život i rad čovjeka koji je svojim istraživanjima postavio temelje brojnih prirodoslovnih disciplina.
Mijo Kišpatić danas ponovno dobiva mjesto koje mu pripada – među najvećim velikanima hrvatske znanstvene povijesti.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
