Autor: Jelena Jakšić 12/5/2013 10:21
Znate, jako se bojim ove situacije. Bojim se da netko opet ne dođe po mene, ne pokrade me i ne uništi sve što imam, jako je ružna atmosfera i nadam se da će sve završiti u najboljem redu – požalila se vukovarska umirovljenica Jasminki Petter, predstavnici njemačke nacionalne manjine u gradu Zagrebu za vrijeme obilježavanja dana pada Vukovara, 18. studenog 2013. godine.
– Njezine riječi duboko su me dotakle. Ruke su joj se tresle i u njezinim očima vidjela sam veliki strah i nelagodu. Natpisi na ćirilici unijeli su nemir i razdor među tamošnje stanovnike, ljudi u Vukovaru žive u strahu, u novom ratu – ispričala je Petter i komentirala kako se referendum o ćirilici u Vukovaru mora održati, jer je taj grad, simbol rata u Hrvatskoj.
– Nije vrijeme za ćirilicu u Vukovaru. Nije problem u samoj ćirilici, ona je uz latinicu i glagoljicu hrvatsko pismo, problem je u okolnostima i vremenu, rane su još svježe i trebaju zacijeliti – rekla je i dodala kako tražena promjena Ustava Republike Hrvatske, prema kojoj bi pravo na dvojezične natpise imala ona manjina koje na određenom području ima 51 posto, ne bi ugrozila bilo kakva prava nacionalnih manjina.
– Ne slažem se s nekim tvrdnjama da bi to uzrokovalo i dovelo u pitanje uopće smisao postojanja nacionalnih manjina. Nitko nama ne može oduzeti naša ljudska prava, ovo je čisto prilagođavanje većini i svaka manjina to mora prihvatiti – nastavlja i priznaje kako i nju, ali i mnogobrojne pripadnike njemačke nacionalne manjine, vežu bolne uspomene za Domovinski rat, posebno na području Vukovara.
– Pitajmo se gdje su svi nestali, kada će majke i očevi znati gdje su im djeca, zašto o tome nitko ne govori? Tek kada se ova pitanja riješe, možemo razmišljati dalje. Domovinski rat moramo poštivati i žrtvama odati počast. Ova politika koja se vodi na nivou države nije socijalno osjetljiva i nemaju sluha za žrtve Vukovara – zaključuje Petter i još jednom ističe kako podržava održavanje referenduma i kako ga nikakva Vlada ne bi smjela spriječiti.
