Autor: Ivana Šimac 3/14/2014 15:37
Klizište na Bizeku najopasnije je i najveće klizište na području grada Zagreba. Najviše štete za to područje prouzročeno je kamenolomom na Bizeku koji je svojedobno izvlačio i kamenje za katedralu. Brojno stanovništvo Bizeka tako se našlo u blizini opasnosti koje sa sobom donose klizišta. Opasnost će i dalje postojati, ali u pomoć je priskočila japanska Vlada sa donacijom za novi opservatorij.
– Ovdje se demonstrira na pravio način ono zašto je Japan prvi u svijetu, a to je da oni uvoze 97 -98 posto sirovina, a imaju najjaču tehnologiju na svijetu. Nije slučajno da je ovaj uređaj ovdje na prvom Bizeku, prvom odvojku, klizište Kostanjek, najvećem i najaktivnijem klizištu u Zagrebu. Svjedočimo tri stvari, prvo za sigurnost ovih ljudi koji imaju kuće oko samog klizišta, drugo da se zahvalimo japanskoj Vladi na donaciji od 2,5 milijuna kuna i treće da se zahvalimo prije svega našem zagrebačkom Sveučilištu, ali riječkom na pomoći i donacijama kao i našim resornim gradskim uredima i Ministarstvu što su bili ovdje i sudjelovali na ovom zajedničkom projektu – rekao je na samom otvorenju opservatorija na klizištu Kostanjek, gradonačelnik Milan Bandić, koji je svjestan značaja ovakve tehnologije, prvenstveno za stanovnike Bizeka.
U Zagrebu postoje još brojna druga klizišta koja također predstavljaju opasnost, ali niti jedno nije približno veliko ovome u Bizeku.
– Ostala klizišta u Zagrebu su puno manja, teško mi je sada reći koliko manja, ali možda su veličine kao pet ovakvih opservatorija, za razliku od Kostanjeka koje je veliko, koliko nam pogled seže na sve strane s ove točke na kojoj stojimo. Sada imamo iskustvo s postavljanjem opreme za praćenje što možemo primijeniti i na ostala klizišta, pa i ona opasnija – objašnjava izvandredna profesorica s Rudarsko – geološko – naftnog fakulteta, Snježana Mihelić – Arbanas.
Dragutinu, jednom od stanovnika Bizeka, prije pet dana se stvorila velika rupa u dvorištu. Kaže za klizište je znao, ali rupa duboka gotovo dva metra otvara potpuno nova pitanja. Stručnjaci su došli, pogledali i ostavili ga s jednakim, neodgovorenim pitanjima, pa se Dragutin pita, što ako se ovakve rupe nastave pojavljivati.
– Probudio sam se ujutro i ugledao rupu duboku oko dva metra ispod prozora. Došli su s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i ni sami nisu znali kako je rupa nastala, a ja se pitam kako nakon 25 godina provedenih ovdje, u 73. godini života ovako nešto doživljavam – požalio se Dragutin Gašparić.
Opservatorij će uvelike pomoći kako znanstvenicima, tako i stanovnicima Bizeka, jer ubuduće će se jasno moći iščitati kako i kada slijede nove erozije tla, kao i kretanja podzemnih voda, koje su dosada mogle biti pogubne za one koji žive nadomak klizišta.
