U etno-kulturna obilježja popisa stanovništva ulaze podaci o državljanstvu, materinskom jeziku, narodnosti i vjerskoj pripadnosti stanovnika Republike Hrvatske. Osim već poznatog pada stanovnika za 413 000, nema značajnih promjena u etničko-kulturalnoj strukturi stanovništva, iako postoje neke nejasnoće.
Udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto i Albanaca 0,36 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 posto.
Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97 posto, pravoslavaca 3,32 posto, muslimana 1,32 posto, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 posto, dok se 1,72 posto osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.
Novi popis stanovništva izazvao je buru reakcija s obzirom na metodologiju prikupljanja podataka u vezi broja katolika u Republici Hrvatskoj. Razlog je tome što se kao”ostali kršćani” izjasnilo oko 180 000 građana, a na sljedeće pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici njih 87 posto iz te kategorije se izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi. Uz to, Plesac je dodao da je moguće, da se osoba izjasni kao katolik, ali ne morate biti pripadnik Katoličke crkve.
Na popisu stanovništva se našlo i puno kreativnih i šaljivih odgovora na pitanje o vjerskoj pripadnosti. ”U odgovorima na vjeru je bilo tako maštovitih stvari… zezali su se neki s upitnikom’, a neki od odgovora su bili ”Pepeljuga”, ”Sandokan”, ”Jedi vitez”, ”dijete svemira u Katoličkoj crkvi”, rekla je je Dubravka Rogić-Hadžalić.
Zanimljiva je kategorija stranaca, odnosno osoba koje imaju strano državljanstvo, ali žive u Republici Hrvatskoj dulje od godinu dana. U tu kategoriju, osim standardnih stranaca poput Talijana, Slovenaca i Austrijanaca, ušli su i Nepalci i Indijci. Za sve zainteresirane građane i statističare, podacima se može pristupiti na redizajniranoj mrežnoj stranici Državnog zavoda za statistiku.
