Multimedijalni projekt „Rođendanska noć“ donosi umjetnički hommage jednoj od najvećih ikona 20. stoljeća – Marilyn Monroe. Kroz spoj slikarstva, performansa, filmske projekcije i glazbe, istaknuti hrvatsko-crnogorski slikar, kipar i pisac Dimitrije Popović publici nudi sasvim drukčiji pogled na glumicu čije je ime desetljećima sinonim za ljepotu, glamur i hollywoodsku slavu.
Projekt je predstavljen povodom stote obljetnice rođenja Marilyn Monroe, a Popović njime nastavlja vlastito višedesetljetno umjetničko istraživanje njezina lika i mita koji je izgrađen oko nje.
„To mi je posebno drago, tim više što sam prije 35 godina radio ciklus posvećen hollywoodskoj zvijezdi. Sada se, povodom stote godišnjice rođenja Marilyn Monroe, lijepo poklopilo da se upravo ovaj multimedijalni projekt događa u prostoru CineStara, gdje se objedinjuju različiti mediji – film, performans, slika i glazba. To je gotovo wagnerovska težnja prema objedinjavanju različitih umjetničkih izraza“, rekao je Dimitrije Popović.
Za razliku od brojnih prikaza Marilyn Monroe koji naglašavaju njezinu ljepotu i status pop-kulturne ikone, Popović svoj umjetnički interes usmjerava prema onome što se nalazilo iza blještavila reflektora – njezinoj ranjivosti, unutarnjim sukobima i osobnim tragedijama.
„Marilyn Monroe jedan je od simbola 20. stoljeća. Ona je mit koji vrlo jasno pokazuje karakter vremena u kojem je nastala, stasala i postala svjetska ikona. Međutim, mene nije zanimao dominantni prikaz Marilyn kao zvijezde, pop-art ikone ili simbola glamura. Mene je zanimala njezina tamna strana“, istaknuo je.
Kako kaže, upravo je ta unutarnja drama ono što njezin lik čini bezvremenskim.
„Zanimala me ona dimenzija njezine osobnosti koja govori o tragediji i drami te pokazuje apsurd samoga mita. S jedne strane pripadala je svijetu slave, uspjeha i hollywoodskog glamura, a s druge strane u sebi nosila određenu vrstu rasapa. Njezin portret na neki način određuju anđeo ljepote i demon raspadanja.“
Važan dio projekta čini performans „Dar i žrtva“, kojim Popović dodatno produbljuje simboliku Marilynina života.
„Performans koristim onda kada je logičan nastavak teme kojom se bavim. U ovom slučaju potpuno je prirodan dio projekta. Ne ilustrira njezin život niti je prigodničarski. Govori o onome što je ona doista bila. Zato se performans zove Dar i žrtva – jer govori o ženi koja samu sebe prinosi na oltar spektakla, hollywoodskog sjaja i vlastitoga mita.“
Prema njegovu tumačenju, Marilyn Monroe nije bila samo zvijezda filmskog platna, nego i simbol osobe koja je postala žrtvom vlastite javne slike.
„Ona je zapravo žrtvovala samu sebe i na kraju postala žrtva vlastitoga mita“, naglasio je.
Projekt je zaokružen izložbom slika te projekcijom Popovićeva cjelovitog ciklusa radova posvećenih Marilyn Monroe, nastalog još početkom devedesetih godina. Publika tako ima priliku pratiti razvoj umjetnikove fascinacije ovom filmskom divom kroz više desetljeća stvaralaštva.
„Bit će prikazan moj ciklus Marilyn koji sam radio devedesetih godina. Upravo on pokazuje koliko je zanimljiva kao umjetnički model i koliko različitih slojeva njezina osobnost nosi. Na suptilan način spajam ljepotu s dramatičnim elementima, dok fragmentacija tijela postaje metafora njezina unutarnjeg stanja.“
Posebno mjesto u izložbi zauzima i slika koja služi kao vizualni simbol cijelog projekta.
„Jedna od središnjih slika prikazuje skidanje kože s lica. To je pokušaj da se ispod maske otkrije ono što je Marilyn Monroe doista bila.“
Dimitrije Popović već desetljećima pripada najznačajnijim umjetnicima hrvatskog i regionalnog prostora. Njegov opus obilježavaju filozofska promišljanja ljudske egzistencije, religije, erotike, identiteta i smrti, a kroz svoje slike, skulpture, grafike i književna djela često istražuje složene povijesne i kulturne ličnosti.
Projekt „Rođendanska noć“ još jednom potvrđuje njegov prepoznatljiv umjetnički rukopis. Kroz različite medije i snažnu simboliku Popović ne prikazuje Marilyn Monroe kao nedostižnu zvijezdu, već kao ženu čiji su sjaj i ranjivost postali dvije nerazdvojive strane iste priče. Time publici otvara prostor za novo promišljanje jedne od najvećih ikona filmske i kulturne povijesti, pokazujući da se iza mita često krije vrlo stvarna ljudska sudbina.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
