U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena je izložba „Marin Getaldić – 400 godina poslije“, posvećena jednom od najvećih hrvatskih znanstvenika, matematičara i fizičara. Izložba obilježava 400. obljetnicu smrti Marina Getaldića te kroz vrijednu arhivsku građu, reprodukcije, multimedijalne sadržaje i znanstvene interpretacije posjetiteljima približava život i djelo čovjeka koji je svojim istraživanjima ostavio dubok trag u europskoj znanstvenoj baštini.
Marin Getaldić bio je jedan od najznačajnijih znanstvenika kasne renesanse. Dubrovčanin svjetskoga glasa, svojim je radovima iz područja matematike, geometrije i optike bio među vodećim europskim znanstvenicima svoga vremena, a njegova su istraživanja ostavila trajan utjecaj na razvoj prirodnih znanosti.
Otvarajući izložbu, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice prof. dr. sc. Ivanka Stričević istaknula je simboliku ove velike obljetnice.
„Četiristo godina od smrti Marina Getaldića ne može nas ne vratiti u neka davna vremena i podsjetiti da je bio suvremenik samih početaka naše knjižnice. Već iduće godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica obilježava 420 godina postojanja, stoga ovaj svojevrsni povratak našim ishodištima za nas ima posebno značenje“, rekla je Stričević.
Naglasila je kako je upravo očuvanje kulturne i znanstvene baštine jedna od temeljnih zadaća knjižnice.
„Godinama i stoljećima prikupljamo građu, čuvamo je, štitimo i dajemo na korištenje. Znanstvenici je potom istražuju, tumače, kontekstualiziraju i smještaju u povijesne tokove, čime nam otvaraju vrata prošlosti i bude interes za ljude koji su stvarali temelje na kojima i danas gradimo nova znanja.“
Izložba kroz pažljivo odabrane dokumente i multimedijalne sadržaje predstavlja ključne trenutke Getaldićeva života, njegov znanstveni rad te razdoblje velikih europskih otkrića u kojem je djelovao. Poseban naglasak stavljen je na njegova istraživanja iz matematike, geometrije i optike, po kojima je postao poznat daleko izvan granica tadašnje Dubrovačke Republike.
Stričević je pritom podsjetila na moto Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
„’Prenosimo ideje kroz vrijeme’ moto je strategije naše knjižnice i upravo me ova izložba snažno podsjeća na njega. Zahvaljujući znanstvenim istraživanjima i stručnim tumačenjima koja pridonose popularizaciji znanosti i njezinu približavanju široj javnosti, mi doista prenosimo ideje kroz vrijeme.“
Iako iza sebe nije ostavio poznate osobne izreke ili aforizme, Getaldić je ostao zapamćen kroz riječi svojih suvremenika.
„Znamo da je pisao znanstvena djela, ali o njemu su mnogo govorili drugi. Tako je ostalo zapisano kako je Fulgenzio Micanzio rekao za Marina Getaldića: ‘Bio je anđeo po ćudi i demon u matematici.’ Mislim da ta rečenica možda najbolje opisuje njegov izniman talent i osobnost.“
Osim prikaza znanstvenih dostignuća, izložba donosi i širi povijesni kontekst u kojem je Getaldić djelovao, približavajući posjetiteljima razdoblje renesanse i početaka moderne znanosti. Cilj izložbe nije samo prisjetiti se velikog znanstvenika, nego i potaknuti zanimanje za hrvatsku znanstvenu baštinu te njezino mjesto u europskoj povijesti.
O važnosti kontinuiranog istraživanja Getaldićeva nasljeđa govorio je i akademik Vjekoslav Jerolimov, istaknuvši dugogodišnji rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na proučavanju njegova djela.
„Zbog svoje važnosti u hrvatskoj povijesti, kulturi i znanosti, Marin Getaldić već je desetljećima predmet istraživanja stručnjaka iz različitih znanstvenih područja. Tako i Zavod za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kojemu sam danas na čelu, od svojih početaka prije više od šest desetljeća kontinuirano njeguje tradiciju istraživanja, afirmacije i očuvanja Getaldićeva međunarodno prepoznatog znanstvenog nasljeđa“, rekao je Jerolimov.
Podsjetio je i na projekt „Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu“, koji već godinama popularizira hrvatske znanstvenike među širom javnošću.
„Projekt koji vodi znanstvena savjetnica dr. sc. Marijana Borić organizirao je još 2018. godine niz predavanja, radionica i izložbu povodom 450. obljetnice Getaldićeva rođenja. Ta je izložba gostovala u sedam gradova u Hrvatskoj i inozemstvu. Zahvalni smo Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, glavnoj ravnateljici prof. dr. sc. Ivanki Stričević, dr. sc. Ireni Galjić Bešker, voditeljici projekta, te dr. sc. Marijani Borić, autorici izložbe, što je ove godine organizirana nova izložba Marin Getaldić – 400 godina poslije.“
Otvorenje izložbe okupilo je brojne predstavnike kulturnih i znanstvenih institucija, akademsku zajednicu te ljubitelje povijesti i znanosti. Programom je odana počast čovjeku čiji su radovi i danas važan dio europske znanstvene baštine.
Izložba „Marin Getaldić – 400 godina poslije“ podsjeća kako znanstvena ostavština ne pripada samo prošlosti, već predstavlja trajnu vrijednost koja nadahnjuje nova istraživanja i nove generacije. Četiri stoljeća nakon njegove smrti, Getaldićev doprinos matematici, optici i prirodnim znanostima ostaje jednako impresivan, potvrđujući njegovo mjesto među najvećim hrvatskim znanstvenicima svih vremena.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
