Napredak u biciklističkoj infrastrukturi vidljiv je iz prošlogodišnjeg izvješća o biciklističkom podsustavu

Projekti poput Greenwaya, Istočne magistrale i spajanja mreže biciklističkih staza na području grada, upisat će Zagreb na cikloturističku kartu Europe

Kranjčevićeva ulica, Foto: Sindikat biciklista

Prije 15 godina Zagreb je imao 20 kilometara biciklističkih staza, a danas ih je 270. Napredak u biciklističkoj infrastrukturi pokazuje i prošlogodišnje Izvješće, koje je predstavnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, Darinka Jug, iznijela na sjednici Odbora za mjesnu samoupravu.

– Neki od projekata su dugoročni. Dva projekta su uspješno završena u 2017., a to je spajanje prstena na Jarunu i završetak poligona u Travnom za obrazovanje i edukaciju djece s područja Grada Zagreba – rekla je Darinka Jug, predstavnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša.

Nažalost, od 106 škola na području Zagreba, poručila je Jug, samo ih je deset uključeno u školske prometne jedinice.

– Vrlo malen broj đaka, iako je to obaveza, polaže vozački ispit za vozače bicikala, a svi želimo, osim kvalitetne infrastrukture, da djeca budu educirana i da ju mladi sigurno koriste.

Unatoč vidljivom napretku, član Odbora, Svibor Jančić, uputio je kritike na Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, koji je donesen u ožujku 2016. godine. Za prilagodbu postojećeg stanja Pravilniku određeno je razdoblje od dvije godine.

– Na cesti smo u praksi vidjeli dva primjera primjene ovog pravilnika. Nisu niti poznati članovi mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti, odnosno prva linija koja se suočava s tim problemima. Postoji li strategija primjene ovog pravilnika – upitao je Darinku Jug član Odbora Svibor Jančić.

– Nemoguće je da se grad poput Zagreba prilagodi u tako kratkom roku, neki manji gradovi da, ali Zagreb teško. Međutim, sve ovo što nas čeka je dobar poticaj da sve to što prije i završimo – komentirala je Jug.

Jug je pojasnila i izvedbeni elaborat kojeg je zatražilo Vijeće gradske četvrti Donji grad.

– Oni su nam prvi uputili takav zahtjev. Njime bi se jednosmjernim ulicama biciklisti mogli kretati u oba smjera. U suprotnom bi smjeru imali traku, a u smjeru kretanja motornim vozilima dijelili bi prometnicu.

Zasad je dano negativno mišljenje policije, no i to bi se moglo promijeniti. Također, resorno ministarstvo još uvijek nije donijelo pravilnik o vertikalnoj i horizontalnoj signalizaciji kojim bi se, između ostalog, omogućilo legalno ograničenje brzine na 30 km/h.