Obilježen Svjetski dan sepse: Riječ je o ozbiljnom, po život opasnom stanju

U dvorani Hugo Botteri Edukacijskog centra KBC-a Zagreb svečano je obilježen Svjetski dan sepse. Kao i uvijek na sličnim događanjima, naglašena je važnost prevencije ovog stanja te brzog prepoznavanja, kao i načini i uspješnost liječenja… – Mi već 11 godina provodimo ovu kampanju, u suradnji s anesteziolozima i mikrobiolozima. Cilj kampanje je osvijestiti javnost o problemu sepse, educirati javnost o simptomima i važnost ranog prepoznavanja, ali i educirati zdravstvene djelatnike o ranom prepoznavanju, liječenju i rehabilitaciju onih koji su preboljeli sepsu. Ono što smo napravili ovih godina, izlaimo s prijedlogom nacionalnih smjernica, a potom ćemo predložiti akcijski plan za sepsu, rekla je Adriano Friganović, predsjednik Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije. Sepsa je teška, po život opasna reakcija organizma na infekciju: kad tijelo pokuša obraniti se od infekcije (bakterijske, virusne, gljivične ili parazitske), imunološki sustav može pretjerano reagirati i pokrenuti nekontroliranu upalnu reakciju. Ta reakcija oštećuje vlastita tkiva i organe, što može dovesti do otkazivanja organa, septičkog šoka i smrti ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme… – Ono što ljudi dosad nisu znali, a ni mi nismo vodili računa, nisu bili svjesni da 80 posto bolesnika, koji se primaju u bolnicu pod dijagnozom sepse, dolazi od kuće. Za sepsu je najvažnije posumnjati da se o tome radi, napraviti dijagnostiku i započeti liječenje. Kao i uopće u medicini, tajming je najbitniji. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije unutar jednog sata kada smo posumnjali na sepsu treba započeti terapiju, nadoknadom volumena i davanjem antibiotikom. To je ponekad preveliki problem jer se sepsa ne prepoznaje na vrijeme, pogotovo kod starijih ljudi, koji imaju puno komorbiditeta, rekla je doc. dr. sc. Višnja Ivančan, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja. Sepsa se liječi hitnim davanjem antibiotika i infuzija za održavanje krvnog tlaka i cirkulacije. Bolesnik se smješta u bolnicu, često u jedinicu intenzivne skrbi, gdje se nadziru i podupiru vitalni organi. Po potrebi se uklanja izvor infekcije, primjerice apsces ili zaraženi kateter.. – Kad sam ja počinjao raditi medicinu, krajem prošlog stoljeća, sepsa je bila problem, i danas je, zato čestitam organizatorima što i danas govore o sepsi. Predivno je vidjeti stotinjak mladih ljudi koji su to došli slušati. Želim reći da KBC Zagreb stalno radi na edukaciji djelatnika i mladih ljudi koji će tek postati naši djelatnici, rekao je Milivoj Novak, v. d. zamjenika ravnatelja KBC-a Zagreb Svjetski dan sepse podsjeća koliko je važno na vrijeme prepoznati ovu bolest koja svake godine odnosi milijune života. Njegovim obilježavanjem podiže se svijest i širi znanje među stručnjacima i građanima, što može spasiti mnoge obitelji od tragedije. Za oboljele i njihove bližnje, svaka pravovremena reakcija znači priliku za život i nadu u oporavak. ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Posjetili smo Muzej Gračana: Ulica u kojoj se nalazi prvi put se spominje 1201.

U zgradi Pučke škole Gračani, koja je sagrađena davne 1904. godine, nalazi se Muzej Gračani. Otvoren je 2007. godine, a okuplja etnografsko-povijesnu građu toga kraja… – U zgradi smo stare Pučke škole, izgrađene 1904. godine, obnovljene 2007. godine, na inicijativu Grada i Gradske skupštine dobili smo sredstva za obnovu. Temeljem toga je u potkrovlju napravljen Muzej Gračana, koji ima oko 300 eksponata, pod pokroviteljstvom Etnografskog muzeja. Postavu je radio naš susjed, nažalost pokojni, viši kustos Muzeja Josip Barle, rekao je Marijan Kos, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Gračani. U muzeju se mogu pronaći stari ručni radovi i nošnje, drvene škrinje i ormari, stari dokumenti – predmeti koji čuvaju uspomene na povijest Gračana… Marijan Kos, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Gračani – Skoro sve su ljudi donirali, na neki način su se rješavali stvari sa svojih tavana koje više nisu bile za upotrebu, to smo skupili. Veliki inicijator je Hrvatsko seljačko pjevačko društvo Podgorac na čiju inicijativu je došlo do Muzeja. Imamo puno dokumenata iz 1900. godine od kad postoje Gračani, koji se prvi puta spominju 1201. godine, ulica Isce, gdje se nalazimo, gdje je Pučka škola i Crkva, ali i ambulanta koju čekamo. Imate dokumenata, npr. bili smo samostalna općina od 1920. do 1928. godine, nakon toga je ukinuta, politička odluka kao i danas, to je teško ispraviti, rekao je Kos i dodao: – Bili smo otvoreni dvaput i za Noć muzeja, došli su posjetitelji organizirano, kombijem. Muzej je otvoren na poziv, dolaze razne škole, prošle godine ih je bilo 4-5, čak i škola iz Sesveta, uvijek dolaze i treći razredi škole u Gračanima da se upoznaju s načinom života naših i njihovih predaka. Čuvamo tradiciju, običaje i kulturu Gračana, zagrebačkog Prigorja. Podsljeme je umjetna tvorevina, ovaj dio se uvijek zvao Prigorje, od Vrapča do Čučerja, to je davno bila jedna općina, ali se administrativno to podijelilo. Gračani su 1950. administrativno pripojeni Gradu Zagrebu Muzej čuva i jedan povijesan eksponat, na koji su posebno ponosni… 20:39 – 20:55 – Tu imamo zastavu koja je bila na lijesu koja je bila na lijesu HSS-a. Gračani su bili jako uporište HSS-a od 1920. do 1928. kada smo i bili samostalna općina. Muzej Gračana više je od zbirke predmeta – on čuva identitet i povijesno pamćenje lokalne zajednice. On je simbol zajedničkog truda i brige za nasljeđe Gračana. Njegova vrijednost leži upravo u tome što spaja prošlost i sadašnjost, podsjećajući stanovnike na korijene i jačajući osjećaj pripadnosti. ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Tomašević otvorio Dječji vrtić Leptir – područni objekt Cerje

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević svečano je, sa zamjenicima, otvorio novoizgrađeni dječji vrtić Leptir – područni objekt Cerje, koji je s radom počeo 1. rujna, 37 je upisane djece i ima dvije jasličke skupine, a što je omogućilo da se u vrtić upišu sva prijavljena djeca jasličke dobi… – Svoja vrata djeci otvorili smo 1. rujna ove pedagoške godine, na vrijeme, zahvaljujući trudu, proaktivnosti i kooperativnosti svih uključenih dionika, zahvalni smo na tome. Naš vrtić ima 25 odgojnih skupina, 528 djece i oko 140 zaposlenika. Ovaj objekt pridonio je zapošljavanju još sedam radnih mjesta na neodređeno, puno radno vrijeme, za potrebe ovog objekta. On ima dvije jasličke skupine, brojimo 37 upiane djece, otvaranjem ovog objekta upisali smo svu djecu jasličke dobe koja su bila prijavljena u redovnom upisnom roku u našem vrtiću, rekla je Ines Benčić, ravnateljica Dječjeg vrtića Leptir. Otvarenje novih dječjih vrtića i novih škola je najljepši trenutak u poslu gradonačelnika Zagreba. Jako me veseli što ih se toliko puno otvara u zadnje vrijeme, istaknuo je prilikom otvorenja gradonačelnik Tomislav Tomašević… – Drago mi je da nastavljamo s trendom otvaranje dječjih vrtića ove jeseni, bili smo prošli tjedan u Svetoj Klari gdje je otvoren drugi najveći vrtić u mandatu ove Gradske uprave, najveći je otvoren u ovoj gradskoj četvrti, ali u Sesvetskom Kraljevcu. Ono što treba reći o ovom vrtiću jest da je ukupna vrijednost radova i opremanja iznosila 1,7 milijuna eura. Radi se o dosta velikoj parceli od pet tisuća kvadrata, puno je sprava, lijep je prostor za dječju igru, to je jedna od prednosti vrtića u ovakvim naseljima, jer ima puno prostora koje se može iskoristiti za igralište i dječji vrtić, rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba. Za nekoliko dana, najavio je, počinje gradnja vrtića u Remetincu, a već se grade vrtići u Podbrežju, Stenjevcu i Borovju. S novim vrtićima zapošljavaju se i novi djelatnici tako da će gradski vrtići postati najveći gradski sustav koji će uskoro “prestići” broj zaposlenih u Holdingu, rekao je gradonačelnik.

I Hrvatska obilježava Svjetski dan prevencije samoubojstava

Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna. Ovaj dan prvi je put obilježen 2003. godine na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (engl. International Association for Suicide Prevention – IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije. Svrha obilježavanja je skrenuti pozornost na problematiku samoubojstava, smanjiti stigmu koja ga okružuje te podići svijest o važnosti prevencije i mogućnostima sprječavanja tragičnih ishoda. Uz to, naglasak se stavlja na jačanje suradnje među ključnim dionicima i promicanje znanstveno utemeljenih aktivnosti usmjerenih na smanjenje broja smrtnih slučajeva, pokušaja samoubojstava i prisutnosti suicidalnih misli. Samoubojstvo kao javnozdravstveni problem Samoubojstvo predstavlja veliki javnozdravstveni problem koji ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice. Prema recentnim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine na globalnoj razini više od 700.000 osoba umre uslijed samoubojstva (gruba stopa 9.2 na 100.000 stanovnika), što samoubojstvo svrstava na 19. mjesto najčešćih uzroka smrti (WHO, 2025). U europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije, tijekom 2021. godine uslijed samoubojstva je preminulo oko 116.000 osoba (gruba stopa 12,4 na 100.000 stanovnika), što suicid pozicionira na 18. mjesto najčešćih uzroka smrti u ovoj regiji (WHO, 2025). Posebno zabrinjava podatak da je samoubojstvo četvrti vodeći uzrok smrti u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, a kod djevojaka u dobi od 15 do 19 godina treći po učestalosti. U Hrvatskoj su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda iako je posljednjih dvadesetak godina prisutan trend pada smrtnosti zbog samoubojstava. U 2024. godini registrirana su 542 slučaja samoubojstava odnosno 14,0 slučajeva samoubojstva na 100 000 stanovnika. Prevencija samoubojstava Rješavanju problema samoubojstava treba se posvetiti sustavno i multidisciplinarno. Pravovremene, znanstveno utemeljene i, često, financijski povoljne intervencije mogu doprinijeti prevenciji samoubojstava. Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju samoubojstava, “LIVE LIFE”, ističe sljedeće ključne intervencije temeljene na dokazima: ograničavanje pristupa sredstvima za samoubojstvo (npr. pesticidima, vatrenom oružju, određenim lijekovima); suradnja s medijima radi odgovornog izvještavanja o samoubojstvima; poticanje socio-emocionalnih vještina kod adolescenata; te rano prepoznavanje, procjena, upravljanje i praćenje osoba pogođenih suicidalnim ponašanjem. „Mijenjamo narativ o samoubojstvu“ Službena tema Svjetskog dana prevencije samoubojstva za razdoblje od 2024. do 2026. glasi: „Mijenjamo narativ o samoubojstvu”. Ova tema usmjerena je na promjenu načina na koji kao društvo doživljavamo i razumijemo ovo složeno pitanje. Umjesto kulture šutnje i nerazumijevanja, naglasak stavljamo na otvorenost, empatiju i pružanje podrške onima koji se suočavaju s teškim mislima i osjećajima. Mijenjati narativ o samoubojstvu znači: poticati otvorene i iskrene razgovore o samoubojstvu i suicidalnom ponašanju uklanjati stigmu koja često sprječava ljude da potraže pomoć podizati svijest o važnosti dostupne i kvalitetne skrbi za mentalno zdravlje osigurati sustavne promjene kroz višesektorske politike i ulaganje u istraživanja pružati podršku osobama koje žive sa suicidalnim mislima i njihovim bližnjima Važno je razumjeti da razgovor o suicidalnim mislima ne povećava rizik, već stvara prostor za podršku i usmjeravanje prema pomoći. Empatija, slušanje bez osuđivanja i pravovremena reakcija mogu napraviti veliku razliku u životima onih koji prolaze kroz teško razdoblje. Svjetski dan prevencije samoubojstava posvećen je podizanju svijesti, poticanju pozitivnih promjena i stvaranju zajedničkog osjećaja razumijevanja i podrške za sve koji su izravno ili neizravno pogođeni ovom temom. Sudjelovanje Hrvatske u europskom projektu JA PRISM 1. rujna 2025. godine započela je nova europska inicijativa na području mentalnog zdravlja, a koja je financirana iz programa EU4Health. Riječ je o projektu JA PRISM koji za cilj ima smanjiti teret mentalnih bolesti, s posebnim naglaskom na ranjive skupine, promicanjem dobrog mentalnog zdravlja, učinkovitim sprječavanjem problema mentalnog zdravlja i poboljšanjem pristupa liječenju i uslugama mentalnog zdravlja u državama članicama EU i pridruženim zemljama. Projekt podrazumijeva implementaciju triju najboljih i obećavajućih praksi u novim kontekstima. Jedna od najboljih praksi koja je u fokusu ovog projekta je BIZI program: interaktivni, online i otvoreni tečaj za promicanje prevencije samoubojstava u zajednici. Riječ je o jednostavnom tečaju koji pruža osnovna znanja o suicidu, kako prepoznati rizik i faze suicidalnog procesa te kako djelovati u slučaju sumnje na povećan suicidalni rizik. Upravo će ova najbolja praksa, između ostalih, biti modificirana i implementirana u Hrvatskoj. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u projektu sudjeluje u svojstvu voditelja evaluacijskog radnog paketa (WP3) te je zadužen za implementaciju dviju najboljih praksi. ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Obilježen Svjetski dan spolnog zdravlja uz poruku: “Nema maženja bez paženja”

Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja je Pravednost u očuvanju spolnog zdravlja koja se provodi u sklopu javnozdravstvene kampanje „Nema maženja bez paženja“… – Tema ovog Svjetskog dana spolnog zdravlja na prvi pogled možda djeluje da nije zdravstvena, nije isključivo zdravstvena, na engleskom je to Sexual Justice: What can we do. To nam je došlo kao loptica na volej, zato što mi već 20 godina činimo ono što je, na ovaj Svjetski dan zdravlja, upitano. Što mi činimo za pravedan sustav? Vjerujem da znate da imamo tri Savjetovalište, jedno od ta tri, ujedno i prvo koje smo osnova pri HZJZ, odnosno sad Službi za promicanje zdravlja je Savjetovalište za zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja, rekla je Sanja Musić Milanović, voditeljice Službe za promicanje zdravlja. Savjetovalište za zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja u Hrvatskoj djeluje više od 20 godina, nastavlja Musić Milanović… – Princip rada tog Savjetovališta, koje u HZJZ-u, odnosno u Službi, radi dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom, od 11 do 15 sati, pozivam sve koji, iz bilo kojeg razloga, žele o nečemu popričati, ili se testirati, ili i jedno i drugo, da se jave i dođu. Zašto mislim da je Savjetovalište prvi od četiri primjera, koja ćemo vam danas pokazati, koji daje odgovor na ono što je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, jer poštujemo princip jednakosti, to nam je od prvog dana bila najvažnija stvar. U naše Savjetovalište dolazite bez uputnice, anonimno je i besplatno, svima dostupno. Pozivam ljude da iskoriste tu mogućnost. Besplatno je savjetovanje, i testiranje ako je potrebno. U sklopu ovogodišnje teme Služba za promicanje zdravlja prikazala je četiri punkta kojima se javno predstavlja prikaz rada i doprinos u promicanju spolne i reproduktivne zdravstvene pismenosti: Rad Savjetovališta za spolno zdravlje; Interaktivna radionica sa srednjoškolcima koja se provodi u sklopu edukacije o očuvanju spolnog i reproduktivnog zdravlja; Džepna knjižica Vi imate pitanja? Mi imamo odgovore! sa sto i jednim pitanjem i odgovorom namijenjena općoj populaciji; te A.I. GINA – prva hrvatska virtualna A.I. asistentica za ginekološka pitanja – sudjelovanje u stručnoj bazi znanja Voditeljica Savjetovališta Lana Kasumović rekla je  da mladi od 18  godina najčešće  dolaze  u Savjetovalište po savjet prije stupanja u prve  spolne odnose, dok stariji koji su i u rizičnom spolnom odnosu dolaze na  testiranje. Kroz   dvadesetak godina obavljeno je više od devet tisuća  savjetovanja, a Savjetovalište je bilo otvoreno i tijekom pandemije COVID-19. Naglasila  je da su rizici od spolno prenosivih  infekcija veći u određenim popoulacijama. – Kod  homoseksualne populacije rizik je veći, a manji je rizik kod heteroseksualne populacije. Spolno prenosive infekcije često su asimtomatske  i zbog toga se ne mogu prepoznati. Takve infekcije su neliječene , a njihove posljedice su  između ostalog smanjenje  plodnosti kod muškaraca  kao i kod žena – pojasnila je Kasumović Što se tiče  spolnog  zdravlja, Kasumović je upozorila  da je najveći  problem mladih je neinformiranost, odnosno  traže informacije iz nepouzdanih  izvora. Stoga je  je izuzetno važno da mladi od stručnih osoba dobiju pravodobne informacije. – Uz stručnjake važnu ulogu  imaju i roditelji. HZJZ  će organizirati  intenzivne edukacije rodidelja o očuvanju spolnog zdravlja njihove djece -najavila je Kasumović. Spolno i reproduktivno zdravlje je jedan od temelja cjelokupnog zdravlja. Odnosi se na stanje tjelesne, emocionalne, mentalne i društvene dobrobiti povezane sa spolnošću – ono nije samo odsutnost bolesti, disfunkcije ili nemoći. Svjetski dan spolnog zdravlja se obilježava u svrhu podizanja svijesti o važnosti očuvanja spolnog i reproduktivnog zdravlja, prava i pravde za sve. ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Pripremite organizam za jesen: kako ojačati imunitet i zaštititi se od sezonskih bolesti

Dolazak jeseni donosi promjene – kraće dane, hladnija jutra i večeri, manje sunčeve svjetlosti i boravka na otvorenom. Sve to utječe na naš organizam, posebno na imunološki sustav. Upravo u ovom razdoblju raste rizik od prehlade, gripe, respiratornih infekcija i pogoršanja kroničnih bolesti. Kako se pripremiti na nadolazeće mjesece i što možemo učiniti da ojačamo imunitet? Zašto imunitet slabi u jesenskim mjesecima? Ljeti se više krećemo, jedemo laganiju i svježiju hranu te dobivamo dovoljno vitamina D zahvaljujući suncu. S dolaskom jeseni toga je manje, a više je boravka u zatvorenim prostorima gdje se virusi i bakterije brže šire. Dodamo li tome nagle oscilacije temperature, jasno je zašto mnogi već u rujnu ili listopadu počnu osjećati pad energije i češće obolijevaju. Najčešće jesenske bolesti Hladniji i vlažniji dani pogoduju širenju virusa i bakterija. Najčešće se pojavljuju: prehlade i viroze, gripa, upale grla, sinusa i bronha, sezonski porasti COVID-19 infekcija, pogoršanja kroničnih bolesti poput astme i KOPB-a. Kako ojačati imunitet prije zime? Prevencija se temelji na zdravim navikama. Evo na što obratiti pažnju: 1. Jedite sezonske namirnice Jesensko voće i povrće – bundeva, jabuke, grožđe, kelj, cikla, kupus – prava su riznica vitamina i minerala. Posebno su važni: vitamin C (agrumi, paprika, kivi, brokula), vitamin D (riba, jaja, obogaćene namirnice), cink i selen (orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke), probiotici (kiseli kupus, jogurt, kefir). 2. Spavajte dovoljno Tijelu je potrebno barem sedam sati sna. Nedostatak odmora slabi imunitet i povećava osjetljivost na infekcije. 3. Budite aktivni Šetnje, vožnja bicikla ili lagano trčanje odlični su načini da ostanete u formi i ojačate otpornost organizma. 4. Smanjite stres Stres dokazano slabi imunitet. Pomažu tehnike opuštanja, boravak u prirodi i druženje s bližnjima. 5. Razmislite o cijepljenju Cjepiva protiv gripe i COVID-19 preporučuju se starijima, kroničnim bolesnicima i svima koji žele smanjiti rizik od težih oblika bolesti. Što ako ipak obolite? I uz dobru pripremu, bolesti se ponekad ne mogu izbjeći. Kod prehlade i blažih viroza pomažu odmor, unos tekućine, čajevi i med. Antibiotici nisu potrebni. Kod gripe treba se javiti liječniku, posebno stariji i kronični bolesnici. Kod bakterijskih infekcija liječnik odlučuje o terapiji antibioticima. Kod COVID-19 preporučuje se testiranje i pridržavanje epidemioloških uputa. Jesen kao prilika za nove navike Jesen ne mora značiti sezonu bolesti. Stručnjaci naglašavaju da se imunitet ne gradi preko noći, već da je on rezultat dugoročnih navika. – Imunitet nije nešto što se gradi preko noći. On je rezultat načina života, prehrane, sna i razine stresa kojima smo svakodnevno izloženi. Jesen nas podsjeća da je sada pravo vrijeme da preispitamo svoje navike i donesemo odluke koje će nas štititi cijele godine – poručuju liječnici. Ulazak u hladnije razdoblje ne mora značiti i češće obolijevanje. Uz zdravu prehranu, redovito kretanje, dovoljno sna, smanjenje stresa i cijepljenje, naš imunološki sustav može ostati snažan i spreman za sve izazove koje donosi jesen i zima. ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Otvorena Femininologija 2025: Izložbeni projekt koji slavi žene

U sklopu bogate kulturne suradnje između Hrvatske i Mađarske, 27. kolovoza 2025. u Liszt Institutu – Mađarskom kulturnom centru u Zagrebu svečano je otvorena međunarodna multimedijalna izložba Femininologija 2025. Projekt okuplja radove deset mađarskih i deset hrvatskih umjetnica, a nastoji evocirati portrete žena koje su svojim životima ostavile trajan trag u kulturi, povijesti i javnom sjećanju dviju zemalja. Koncept i selekcija Naziv “Femininologija” sugerira interdisciplinarnu perspektivu — kako bi se istražila “znanost o ženskom”, ženski identitet, ali i društvene konstrukcije roda i memorije. Organizatori su željeli da izložba bude više od puke prezentacije umjetničkih djela: da postane platforma za dijalog, reinterpretaciju povijesti i propitivanje mjesta žene u kolektivnom pamćenju. U programu se nalaze djela koja koriste raznovrsne medije: ulja i akril, elektrografike, infracrvene slike, skulpture, instalacije, animacije pa čak i žene–kostimi kao umjetnički elementi, često kombinirani s “nađenim materijalima” i asamblažama. Umjetnici su nastojali aludirati na slojevite ženske narative — od mitskih figura do suvremenih ikona. Na otvorenju su bile prisutne i dvije mađarske umjetnice: Éva Mária Gábor, koja je hologramski predstavila rad Valérie Dienes, te Barbara Szőke, autorica staklenog rada posvećenog poznatoj mađarskoj gimnastičarki Ágnes Keleti. Kuratorica projekta, Sanda Stanaćev Bajzek, istaknula je da je suradnja dviju umjetničkih zajednica — mađarske i hrvatske — ključna za razumijevanje kako se ženski diskurs razvija u obje sredine te kako umjetnost može premostiti kulturne barijere. Predavanje i izložba u Arheološkom muzeju Dana nakon otvorenja u Liszt Institutu, manji izbor radova iz Femininologije premješten je u Arheološki muzej u Zagrebu, gdje je održano i prateće predavanje autorice Vesne Matić. Matić je u svom izlaganju prikazala kontinuitet i kontraste u prikazima žena — od prapovijesnih do suvremenih – i pokušala artikulirati kako se ženski lik uvjetuje kulturnim i društvenim okolnostima. U muzeju se mogla vidjeti selekcija radova koja je prikazivala kako umjetnice interpretiraju arheološke motive, ženske figure iz prošlih epoha, ali i metafore unutarnje žene — njezine memorije i prijeloma. Predavanje je poslužilo i kao uvod u razgovor o tome na koji način povijest i arheologija mogu doprinijeti suvremenoj refleksiji o ženskom identitetu i kulturnoj memoriji. Vesna Matić, koja inače djeluje i kao umjetnica i kao art-terapeutkinja, u najavama projekta navodi da Femininologija ima za cilj “priče iz dubine” – odnosno osvjetljavanje unutarnjih kobnih slojeva ženskog iskustva kroz simboliku, mitologiju i osobni narativ. Značaj, odjek i perspektive Izložba Femininologija 2025 pokazuje da teme roda, identiteta i kolektivnog sjećanja ostaju vitalne na suvremenoj umjetničkoj sceni. U ambijentu kulturne diplomacije, projekt jača veze među Hrvatskom i Mađarskom — istovremeno afirmirajući umjetnice i njihovo pravo na reinterpretaciju kulturnih predanja. Jedan od važnih elemenata izložbe je i naglasak na multimedijalnost: prelazak granica medija (slika, skulptura, video, hologram) omogućuje da se ženski glas artikulira slojevito i sugestivno. Kako je najavljeno, od 2. listopada 2025. Femininologija će biti izložena u Budimpešti u galeriji Saveza mađarskih likovnih i primijenjenih umjetnika (Magyar Képzőművészek és Iparművészek Szövetsége) — što pokazuje da projekt ima ambiciju prelaska lokalnih granica i dosega šire publike. ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Glazbena kuća

Glazbena kuća, udruga za promicanje glazbene i tehničke kulture, okuplja sve veći broj članova koji u njezinim prostorima imaju priliku učiti svirati instrumente, održavati probe, stvarati i snimati autorsku glazbu te je predstavljati publici u intimnom dvorišnom ambijentu. Uz profesionalno osoblje i prijateljsku atmosferu, članovi ističu posebnu pozitivnu energiju koja ispunjava prostor. Udruga je ujedno i pokretač manifestacije “Ljeto na Zagrebačkom velesajmu”, čija je misija obogatiti ponudu grada Zagreba kroz glazbene i umjetničke programe, sajmove, radionice, sportske igre i projekcije. Posebnost festivala leži u njegovoj lokaciji – u Novom Zagrebu – čime se pridonosi decentralizaciji kulturnih sadržaja u metropoli. Vizija manifestacije jest postati prepoznata kao jedinstvena kulturna platforma koja u Novom Zagrebu potiče amaterizam, digitalnu i zelenu kulturu, zdrave životne stilove te glazbenu toleranciju.

U samom srcu grada djeluje Glazbena kuća, udruga posvećena promicanju glazbene i tehničke kulture. Ova jedinstvena zajednica okuplja zaljubljenike u glazbu svih generacija i pruža im prostor u kojem mogu učiti, vježbati, snimati i nastupati. Članovima su na raspolaganju moderno opremljene vježbaonice namijenjene kako pojedincima koji tek započinju svoje glazbeno putovanje, tako i iskusnim glazbenicima koji žele usavršiti svoje umijeće. Bendovi i glazbene skupine ovdje pronalaze mjesto za redovite probe, pripreme za koncerte te eksperimentiranje sa zvukom. Poseban naglasak stavlja se na autorsko stvaralaštvo. Glazbenici imaju priliku skladati vlastitu glazbu te snimati svoje uratke u profesionalnim uvjetima. Time Glazbena kuća postaje ne samo prostor za probe, nego i pravi mali studio u kojem se rađaju nove pjesme i ideje. Osim rada u zatvorenim prostorima, Glazbena kuća poznata je i po svojim dvorišnim koncertima, gdje članovi predstavljaju autorske pjesme široj publici. Ti nastupi često prerastu u druženja koja povezuju lokalnu zajednicu, a mladim izvođačima pružaju dragocjeno iskustvo javnog nastupa. Glazbena kuća tako postaje važna kulturna točka grada – mjesto gdje se njeguje ljubav prema glazbi, potiče kreativnost i pruža podrška svima koji žele svoj talent podijeliti s drugima.

Mnogi članovi Glazbene kuće tvrde kako je riječ o prostoru koji zrači posebnom pozitivnom energijom. Nije rijetkost da posjetitelji opisuju atmosferu gotovo magičnom – onom koja potiče kreativnost, opušta i nadahnjuje. Osjećaj pripadnosti i zajedništva uočljiv je već pri samom ulasku, a upravo ta posebna vibra često postaje razlog zbog kojeg se glazbenici uvijek rado vraćaju. Veliku ulogu u stvaranju takvog dojma ima i osoblje, koje je u isto vrijeme profesionalno i toplo, spremno pomoći i izaći u susret svakoj potrebi korisnika prostora. Upravo zahvaljujući tom ljudskom pristupu, Glazbena kuća mnogima ne predstavlja samo mjesto za probe ili usavršavanje vještina, nego i svojevrsni drugi dom. U prostoru se tako često susreću različite generacije i glazbeni žanrovi, a ono što ih povezuje jest osjećaj slobode i ugode. Dok jedni dolaze brusiti tehniku, drugi pak traže inspiraciju ili jednostavno žele dijeliti glazbu s istomišljenicima. Bez obzira na razlog, svi se slažu u jednom – Glazbena kuća nije samo prostor, već živa zajednica u kojoj se njeguje ljubav prema glazbi i osjećaj da svatko može pronaći svoje mjesto.

Pa, ovdje možemo ispratiti cijeli životni vijek samog glazbenika od nekakve prve radionice preko tečaja pa do vježbanja u samim prostorijama, a onda oni nakon toga naravno imaju i potrebu za svirkom i za autorskim radom što im sve ovdje kroz Glazbenu kuću možemo omogućiti, dakle jedan cijeli razvojni vijek benda. Konkretno, imam već par primjera gdje smo krenuli od radionice pa na bubanj, pa nakon mjesec dana bi on ipak svirao gitaru, pa nauči gitaru pa tu sastavi bend, snimi svoje prve snimke ovdje, organiziramo tu nastup u ”Live room-u”. Dođe im 50 do 100 ljudi i onda oni već imaju svoj neki brend koji mogu dalje plasirati po našim zagrebačkim klubovima i mjestima pa tako i u čitavoj Lijepoj našoj.

Danijel Badanjak, predsjednik udruge Glazbena kuća

Bliži se i manifestacija ”Ljeto na Zagrebačkom velesajmu”. Misija festivala je oplemeniti ponudu grada Zagreba kroz razne sajmove, glazbene i umjetničke programe, sportske igre, radionice i projekcije. Pokretač festivala je baš Glazbena kuća. Posebnost ove manifestacije je u tome što se nalazi u Novom Zagrebu. Samim time, pridonosi decentralizaciji kulturnih sadržaja u gradu. Vizija festivala je postati široko poznati i priznati kao jedina manifestacija na području Novog Zagreba koja potiče kulturni amaterizam, digitalnu i zelenu kulturu, zdrave životne stilove i glazbenu toleranciju.

ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Ljeto uz Društvo sportske rekreacije ”Sport za sve”

Kad ljeto obavije Zagreb, grad se otvara. Raskošni dugi dani, sunce koje zove van, prostori – parkovi, šetnice, zelenilo – postaju pozornica za život. U tom vibrirajućem ritmu, Društvo sportske rekreacije „Sport za sve“ zauzima važno mjesto: oni su ti koji vraćaju pokret u svakodnevicu građana. Posebice, oni koji su iskusili više ljeta, čija tijela više govore jezicima godina – stariji Zagrepčani – nalaze u ovim programima priliku ne samo za vježbanje nego i za ponovno povezivanje sa sobom, s drugima i s gradom.

„Sport za sve“ nije privremeni projekt, već dugoročna inicijativa koja se realizira kroz Zagrebački savez sportske rekreacije. Savez okuplja brojne društva po gradskim četvrtima, djeluje na desetine lokacija, a koristi ga velik broj članova i korisnika.

Temeljna misija je jednostavna, ali snažna: potaknuti redovitu tjelesnu aktivnost, omogućiti da rekreacija nije privilegija nego pristupačna svima – svim dobnim skupinama, svim zdravstvenim mogućnostima, svim kvartovima. Fizičko zdravlje, psihička dobrobit, socijalna povezanost i kvalitetnije provođenje slobodnog vremena – sve su to ciljevi koji se stapaju u ovom pokretu.

Programi uključuju široki spektar aktivnosti: fitness na otvorenom, korektivna gimnastika, nordijsko hodanje, planinarenje na Medvednici, vježbe u vodi, programi namijenjeni starijima – niskog do umjerenog intenziteta, s naglaskom na sigurnost, koordinaciju, ravnotežu.

Lokacije su raštrkane po cijelom gradu – parkovi, bazeni, kvartovi, medvednička brda. Programi su besplatni i otvoreni, s ciljem da se uključe što veći broj građana. Za starije osobe: postoji posebno označen Senior fit program na otvorenom, socijalno-motorički program u dvoranama, korektivna gimnastika, programi prilagođeni slabijoj pokretljivosti. Stručnjaci (kineziolozi, voditelji) nadgledaju izvođenje, objašnjavaju pravilne tehnike, paze na opterećenja.

Statistike pokazuju da je kampanja „Sport za sve = Zdravlje za sve“ lani (2024.) zabilježila preko 22.000 dolazaka na besplatne rekreativne aktivnosti, na oko 1.800 sati programa, na pedesetak lokacija.

Ti podaci svjedoče da ljudi žele i mogu – da pristup nije prepreka, te da kada se programi dobro organiziraju, interesa ne manjka.

Za starije građane, redovna vježba znači više od fizičke kondicije: ona znači očuvanje samostalnosti, ublažavanje tegoba, bolju funkciju tijela, ali i utjehu u zajednici – susret s drugima, osjećaj pripadnosti, motivaciju da se ne izoliraju. Takvi aspekti često se zanemaruju kad se govori samo o brojkama, ali oni čine srž vrijednosti ovih programa.

Financijsko i organizacijsko osiguranje stručne podrške, instruktora, kvalitetnih programa – sve to zahtijeva stabilne izvore financiranja i snažnu suradnju lokalne samouprave, zdravstvenih ustanova, tijela koja upravljaju javnim prostorima. Društvo sportske rekreacije „Sport za sve“ svojim ljetnim programima ne čini samo niz skupova vježbanja; ono potiče jednu promjenu – u načinu na koji gledamo na starije sugrađane, u načinu na koji zajednica vrednuje pokret, zdravlje i međuljudsku povezanost.

U Zagrebu, gdje gradski tempo često tjera ljude u sjene svojih stanova, „Sport za sve“ donosi svjetlost – poziv na izlazak, na dah svježeg zraka, na puls pokreta. To nije luksuz; to je potreba – za tijelom, za dušom, za zajednicom.

Ako ljeto pokaže što je moguće, onda je zadaća za zimu: čuvati plamen već pokrenutoga, omogućiti da pokret postane navika, da zdravstveno usmjereni život bude dostupno pravo, a ne povlastica. Jer – sport za sve – znači zdravlje za sve, bez obzira na godine.

ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Godinu dana projekta ”Mobilni tim za mentalno zdravlje”

U svijetu gdje zdravstvene usluge često ostaju rezervirane za one koji mogu doći do njih – fizički, informacijski, logistički – pojavio se projekt koji je odlučio krenuti obrnutim putem. Umjesto da bolesni traže pomoć, pomoć je krenula prema njima. Tako je u Zagrebu, prije godinu dana, zaživio pilot-projekt Mobilnog tima Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti. Tiho, bez velikih najava, ali s jasnom porukom: i oni na rubu zaslužuju skrb. Možda čak i više od svih nas.

Mobilni tim čine psihijatar, psiholog i medicinska sestra. Tri osobe koje, više od svog stručnog znanja, u ovom kontekstu donose ljudskost. Jer nije isto kad psihijatar čeka u ordinaciji, i kad dolazi na prag kuće u kojoj se mentalno zdravlje urušava tiho, dugo i često nevidljivo. Projekt se rodio iz potrebe – iz stvarnosti u kojoj mnogi stariji građani, osobe s kroničnim bolestima, nepokretni, ljudi s demencijom, ovisnici i njihovi skrbnici jednostavno ne mogu “izaći na termin”. No njihovi problemi time nisu ništa manji. Upravo suprotno.

Ono što ovaj projekt čini velikim nije njegova veličina, nego njegova smjelost. Smjelost da se proba drugačije. Da se mentalno zdravlje ne veže isključivo za bolnice, hitne službe, ni za stigmu. Da se skrb pomakne iz institucije u zajednicu, iz čekaonice u dnevni boravak, iz sistema u – život.

Naravno, bilo je i izazova. Jedan tim, jedno vozilo, ograničeni resursi, ograničeno vrijeme. Projekt je mali, još uvijek u povojima. Administracija je spora, javnost još uvijek slabo informirana, a stigma prema psihijatriji i dalje žilava. No to je realnost svih početaka. Puno važnije pitanje je: ima li smisla? Odgovor je – nedvojbeno, da.

Osobe koje ne mogu doći u naše ambulante kojih je više u gradu Zagrebu, bilo radi svojeg fizičkog ograničenja, bilo radi dobi, bilo radi neke druge bolesti, koja ih ograničava, dobije uslugu u kući. Pregled je to psihijatra. Od prošlog mjeseca imamo u mobilnom timu psihologa pa je tu mogućnost pružanja psihološke podrške, kao i savjetovanja koje provodi medicinski tehničar, prvostupnik sestrinstva. … Ono što nam se pokazalo je da ljudi rado prihvaćaju tu mogućnost. Osobito ljudi koji su starije životne dobi. Preko 50 posto ljudi koje smo obišli su osobe starije životne dobi, koje boluju od demencije ili od depresivnih poremećaja. Rado psihološku podršku prihvaćaju neformalni njegovatelji tih osoba. Ono čega smo postali svjesni isto tako, budući da smo jedna od važnijih sastavnica u izvanbolničkom liječenju ovisnosti, jest da su naši ovisnici sve više osobe starije životne dobi, ulaze u peto desetljeće života, obolijevaju od različitih i tjelesnih bolesti ili imaju poteškoće u kretanju ili neke druge kronične bolesti. Tako da i njima pružamo uslugu i tako održavamo kontinuitet njihovog liječenja, što nam je zaista važno.

Marija Kušan Jukić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“

Ovaj tim ne liječi samo pacijente – on liječi praznine u sustavu. Tamo gdje su do sada padali kroz rupe birokracije i zanemarivanja, ljudi sada imaju nekoga tko ih vidi. Tko ih posjećuje. Tko sluša. A u svijetu gdje se sve više ljudi osjeća nevidljivo, to je gotovo revolucionarno.

Štoviše, ovaj projekt otvara vrata širem razmišljanju o tome što zapravo znači dostupna zdravstvena skrb. Ne samo fizički dostupna, nego emocionalno, kulturološki, društveno. Jer dostupnost nije samo pitanje rampe za invalidska kolica ili javnog prijevoza. To je i pitanje povjerenja, informiranosti, poštovanja različitih životnih okolnosti.

Mobilni tim nije rješenje svih problema mentalnog zdravlja u zajednici. Ali je početak drukčijeg puta. Onog na kojem sustav ne čeka da čovjek padne, nego ga pokušava uhvatiti. Na kojem pomoć nije apstraktan pojam, već konkretan dolazak – s imenom, licem i empatijom. Na kojem skrb ne znači “dođite k nama”, nego “mi dolazimo k vama”.

Nakon godine dana, jedno je jasno: ovaj tim ne bi trebao ostati pilot-projekt. On bi trebao postati pravilo. Trebalo bi ih biti više – u svakom kvartu, u svakom gradu. Jer mentalno zdravlje nije privilegija. To je temeljno ljudsko pravo. A pravo koje se ne može ostvariti – nije pravo. Mobilni tim u Zagrebu to pravo polako, ali sigurno, pretvara u praksu.

ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Trešnjevačka kultura

Vijeće gradske četvrti Trešnjevka – Jug planira dodatna ulaganja u uređenje javnih prostora i razvoj kulturnih sadržaja s ciljem jačanja društvenog života u kvartu. Predsjednica Vijeća, Tihana Soljankić, istaknula je kako svaki mjesni odbor ima plan potreba kroz koji organizira manifestacije, a gradska četvrt nastoji povećati broj događanja. U proteklom mandatu uspješno su povezali Dane mjesnih odbora s manifestacijom Dani Trešnjevka – Jug, a prošle godine ugostili su i Zagrebačke kvartove kulture. Do kraja ove godine planiraju se održati tradicionalne manifestacije, mini radionice za djecu, koncerti i Advent. Manifestacije se pokazuju kao važan način okupljanja, povezivanja i obogaćivanja kulturne ponude, čime Trešnjevka – Jug jača identitet i zajedništvo svojih stanovnika.

 

Predstavnici Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – Jug planiraju uložiti dodatna sredstva za uređenje i izgradnju javnih okupljališta u kvartu, čime žele ojačati kulturnu ponudu za sve stanovnike.

Cilj ulaganja nije samo unaprijediti kvalitetu života stanovnika Trešnjevke, već i stvoriti dodatne sadržaje koji će poticati međugeneracijsko povezivanje, razvoj kulturnih programa i aktivnije uključivanje građana u društveni život zajednice.

Očekuje se da će realizacija ovih planova pridonijeti većoj prepoznatljivosti Trešnjevke – Jug kao gradske četvrti s bogatim kulturnim sadržajima i razvijenim društvenim životom, što će dugoročno doprinijeti i atraktivnosti kvarta kao mjesta ugodnog stanovanja i okupljanja.

Svaki mjesni odbor ima plan potreba, kroz koji može organizirati određeni broj manifestacija, jer smo ovisni o budžetu, tako da imamo nekakve redovne manifestacije, koje se održavaju, koje mjesni odbori i gradska četvrt podržavaju. Trudimo se proširiti te kapacitete događanja, prošle godine smo imali čast ugostiti zagrebačke kvartove kulture, na Gajevu i Vrbanima, s puno događanja kroz cijeli vikend. Mi smo u prošlom mandatu kroz dane mjesnih odbora, povezali i s gradskom četvrti – Dani Trešnjevka – Jug, gdje smo se trudili podržati manifestacije mjesnih odbora i povećati kapacitete društvenih događanja.    – Tihana Soljankić, predsjednica Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – Jug

Predsjednica Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – Jug, Tihana Soljankić, naglašava kako će se do kraja godine, unatoč ograničenom proračunu, ipak održati nekoliko kulturnih i društvenih događanja. Riječ je o raznovrsnim aktivnostima koje obuhvaćaju tradicionalne manifestacije, ali i organizaciju manjih radionica za djecu, koncerata te adventskih programa. Na taj način želi se obogatiti život zajednice i pružiti prilika svim generacijama da sudjeluju u društvenom i kulturnom životu kvarta.

Soljankić podsjeća kako su u proteklom mandatu nastojali proširiti ponudu manifestacija i približiti ih većem broju građana, što se pokazalo vrlo uspješnim. Manifestacije su redovito bile dobro posjećene, a interes građana dokaz je da takvi programi imaju važnu ulogu u povezivanju ljudi i jačanju zajedništva. Upravo zbog toga gradska četvrt planira nastaviti ulagati u ovakve projekte i u narednom razdoblju, s ciljem stvaranja još bogatije i sadržajnije kulturne ponude.

Nešto sitno će ih se održati do kraja ove godine, što podržavanja tradicionalnih manifestacija, do organizacije mini radionica za djecu, koncerata, Adventa. Mogu reći da kroz cijeli protekli mandat, kada smo uspjeli veći broj građana, da su dobro posjećene.      – Tihana Soljankić, predsjednica Vijeća gradske četvrti Trešnjevka – Jug

Kulturne manifestacije pokazuju se kao jedan od ključnih oblika povezivanja stanovnika i obogaćivanja svakodnevnog života u kvartu. Njihova raznolikost – od kreativnih radionica za djecu i obitelji, preko sportskih i edukativnih programa, pa sve do većih koncerata i tradicionalnih manifestacija – stvara široku ponudu u kojoj svatko može pronaći nešto za sebe. Takvi sadržaji ne doprinose samo zabavi, već i međusobnom upoznavanju, razmjeni iskustava i jačanju osjećaja pripadnosti zajednici.

Posebna vrijednost ovih događanja je u tome što okupljaju različite generacije i društvene skupine na istom mjestu, čime se potiče inkluzivnost i njeguje duh zajedništva. Na taj način gradi se prepoznatljiv identitet gradske četvrti, koji ne počiva samo na prostoru i infrastrukturi, nego i na ljudima koji ga čine živim. Upravo kroz ovakve inicijative kultura postaje dostupna svima, a kvart živi punim plućima – kao otvoren, dinamičan i prijateljski prostor za sve svoje stanovnike.

ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Posjetili smo Muzej putovanja: Spoj digitalne umjetnosti i fizičkog iskustva

U samom srcu Zagreba, na poznatoj Ilici 1, krije se posebno mjesto koje koje budi želju za istraživanjem i otkrivanjem svijeta, bez da napustite grad. Riječ je, ni manje ni više nego, o Muzeju putovanja, prostoru koji spaja povijest i tehnologiju, mirise i zvukove, prošlost i sadašnjost. – On ustvari, na neki način, ima dvostruku funkciju, s jedne strane digitalnog zabavišta, ali ima i edukativnu funkciju. Ovaj prostor, Muzej putovanja, bavi se idejom putovanja, od samog nastanka, od najranijih otkrića čovjekovih migracija i pokreta, nešto što smo reprezentirali s Ice Manom, s Otzijem, nešto što je par tisuća godina staro, do današnjih dana, rekao je Sandro Đukić, multimedijalni umjetnik i koautor projekta Muzej putovanja Upravo kretanje ljudi kroz prostore i vrijeme okosnica je ovog kreativnog projekta. – Na neki način se bavimo motivacijama, zašto su se ljudi kretali, što je aktivno i danas, osim ekonomskih, trgovačkih, postoji migracija ljudi iz raznih potreba. Osim zanimljivog i pomno probranog edukativnog sadržaja, veliki fokus stavljaju i na doživljaj pa tako važnu ulogu u samoj prezentaciji imaju raznovrsni mediji. U samoj prezentaciji, osim tekstova koji se bave povijesnom elaboracijom, imamo makete i suvremene tehnologije. Kako putujemo kroz prostor i vrijeme, putujemo i kroz medije, tako da imamo i led ekrane, interaktivne ekrane, VR naočale, 360 snimaka. Koriste kamere za snimanje 360 stupnjeva, što pruža jedan puniji vizualni doživljaj. – Ovaj tren se nalazimo, ovo su snimke Drave, ispod vode, to su snimke s 360 kamerama, imamo i VR snimke Plitvica zimi, dronovima, vrlo eksluzivno, što su nam iz Nacionalnog plana dopustili da snimimo. Imamo nešto našeg folklora. Imamo internacionalnu situaciju, a pokušali smo staviti i malo našeg, lokalnog konteksta. Kad govorimo o trgovačkim rutama, govorimo o najstarijim rutama, put jantara, put svile, put purpura, govorimo na neki način o Dubrovniku, koji je, na neki način koji je prije, u 15. ili 16. stoljeću bio vrlo važno trgovačko središte. Osim digitalne umjetnosti, muzej sadrži i i fizičke predmete, a osim toga koriste i multisenzorno iskustvo kako bi potaknuli što više osjetila u proučavanju sadržaja. – Mi smo smatrali da osim svih digitalnih gadgeta, imamo i fizičke, stvarne predmete, tako da imamo od maketa panteona, do navigacijskih sprava, kao što su kompasi i neki drugi predmeti, da to ljudi mogu primiti u ruku i vidjeti, mislimo da je to jako važno. Tako da se aktivraju sva osjetila. U zadnjoj i predzadnjoj prostoriji Isto tako imamo “senzorne boxove”, gdje možete vidjeti sliku i osjetiti miris, imamo polja lavande, posjetitelji će moći opipati cvijet lavande. Muzej je namijenjen kako turistima, tako i domaćim ljudima pa i onim najmlađima, s obzirom na to da su svi podaci provjereni, zanimljivi i obuhvaćaju širok spektar svjetskih tema. – Naša ideja je bila da Muzej putovanja bude otvoren, kako za strane posjetitelje, turiste, ali i za domaće ljude, mislimo da on ima dovoljno slojeva, možete služiti za edukativne svrhe, škole. Finalne pripreme još uvijek traju, ali muzej je otvoren za javnost. Od sad pa nadalje, postoji još jedna zanimljiva destinacija u Zagrebu- originalna, edukativna i nimalo dosadna. ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

”Burnout” hrvatskih radnika

U današnjem ubrzanom i sve zahtjevnijem poslovnom okruženju, fenomen burnouta – psihičkog izgaranja – postaje sve prisutnija, ali i sve ignoriranija pojava. Nedavno istraživanje pokazalo je kako čak 78% hrvatskih radnika tvrdi da su barem jednom u karijeri doživjeli burnout, dok gotovo polovica njih nikada ne koristi slobodne dane za oporavak. Ovakvi podaci ne samo da su zabrinjavajući, već zahtijevaju hitnu kolektivnu reakciju – kako radnika, tako i poslodavaca.

Radni tempo današnjice oblikovan je kroz sve češće prekovremene sate, stalnu dostupnost putem digitalnih kanala i neprestanu utrku s rokovima. U takvom okruženju granica između posla i privatnog života gotovo da više ne postoji. Mnogi radnici odgovaraju na e-mailove i poruke izvan radnog vremena, odlaze na godišnji odmor s prijenosnim računalima u torbi, ili jednostavno – nikada ne isključuju poslovni „mod“.

Takav način rada vodi prema kroničnom stresu, iscrpljenosti i na koncu – burnoutu, koji se očituje kao stanje emocionalnog, mentalnog i fizičkog iscrpljenja. No, još je opasnija činjenica da je burnout često nevidljiv: ne ostavlja odmah vidljive fizičke rane, ali dugoročno razara mentalno zdravlje, motivaciju i osjećaj vrijednosti.

Pa možemo reći kako je stres apsolutno postao dio radne svakodnevice Hrvata. Da, većina ljudi u Hrvatskoj je barem jednom tijekom karijere doživjela sindrom sagorijevanja uslijed dugotrajne izloženosti stresu i preopterećenosti poslom. Ono što je poražavajuće je što se većina ljudi ne bavi tim problemom- ne uzimamo slobodne dane, godišnji odmor ili bolovanje, već guramo, nastojeći ipak obaviti posao na najbolji mogući način. Međutim, s vremenom posustajemo jer je jako teško na duge staze funkcionirati na taj način te se to izrazito negativno odražava ne samo na našu karijeru, na radne zadatke i način na koji odrađujemo posao, već i na privatne odnose.

Alen Mrvac, specijalist za odnose s javnošću portala za zapošljavanje

Premda se burnout najprije manifestira kod pojedinca – kroz simptome poput nesanice, razdražljivosti, apatije, gubitka koncentracije i fizičke iscrpljenosti – njegove posljedice duboko pogađaju i kolektiv, odnosno samu organizaciju. Radnik koji „gori iznutra“ ne može biti dugoročno produktivan, kreativan, niti angažiran. Time trpi kvaliteta rada, povećava se fluktuacija zaposlenika, raste broj bolovanja, a opada lojalnost prema tvrtki.

Iako je burnout među radnicima zabilježen i ranije, pandemija COVID-19 djelovala je kao snažan katalizator. Uvođenje rada od kuće, uz istovremenu brigu o djeci, članovima obitelji i vlastitom zdravlju, dodatno je narušilo već krhke granice između poslovnog i privatnog života. Mnogi su se našli u situaciji gdje „odlazak na posao“ znači samo prelazak iz kuhinje u dnevni boravak, dok istovremeno pokušavaju održati privid normalnog radnog dana.

Tako je pandemija razotkrila krhki temelj na kojem počiva radna kultura – onu koja često podrazumijeva da su zaposlenici uvijek dostupni, da je radna etika mjerljiva satima provedenima za računalom, te da je odmor znak slabosti ili neangažiranosti.

Ako već ne možemo u potpunosti spriječiti pojavu burnouta, onda moramo učiniti sve da ga prepoznamo na vrijeme, otvoreno o njemu razgovaramo i podržimo one koji se s njim suočavaju. Prvi korak je priznati da burnout postoji i da nije znak osobnog neuspjeha, već odgovor tijela i uma na dugotrajni stres i nerazumno radno opterećenje.

Burnout nije prolazna faza, niti znak „nedostatka snage“. On je ozbiljan pokazatelj da nešto u sustavu ne funkcionira – i da je vrijeme za promjene. Ako želimo graditi zdravije, produktivnije i humanije radno okruženje, moramo kao društvo prestati romantizirati preopterećenost i početi cijeniti ravnotežu.

Jer samo radnik koji nije na rubu izgaranja može istinski dati svoj doprinos – i sebi i drugima.

ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA

Dani Svete Klare donose bogat program, koncerte i druženja

Sveta Klara, naselje na jugozapadnom dijelu Zagreba, i ove godine slavi svoj dan kroz manifestaciju Klarinje – Dane Svete Klare, koja će se održati od 8. do 11. kolovoza. Riječ je o događanju koje već više od tri desetljeća okuplja stanovnike kvarta, prijatelje i goste iz drugih dijelova grada, spajajući duhovni, kulturni, zabavni i sportski sadržaj u jedinstvenu proslavu zajedništva. Tijekom četiri dana trajanja manifestacije posjetitelje očekuje raznovrstan program za sve generacije. Oko Vatrogasnog doma Svete Klare od petka će se održavati dječji programi – face painting, nastupi mađioničara, sportske igre i radionice, a u večernjim satima na igralištu NK Polet slijede koncerti popularnih bendova. Organizatori su najavili da će u petak atmosferu zagrijati Havana bend, u subotu nastupa Druga dimenzija, dok će nedjelju i ponedjeljak obilježiti koncerti grupe ShowBand Remy. Uz glazbeni program, posjetitelje očekuje i luna park, sajamski štandovi i tradicionalna gastronomska ponuda. Središnji dio Klarinja održat će se na blagdan sv. Klare, u ponedjeljak 11. kolovoza. Toga dana mise u župnoj crkvi Svete Klare bit će u 8:00, 11:00 i 18:30 sati, a nakon večernje mise uslijedit će svečani kulturno-umjetnički program. Predstavit će se domaća folklorna društva, mažoretkinje i brojni gosti, a večer će završiti zajedničkim druženjem i koncertom na otvorenom. – Klarinje su naš način da pokažemo koliko je važno njegovanje zajedništva. Ovo nije samo proslava za kvart, nego događaj u kojem sudjeluju sve generacije, od najmlađih do naših najstarijih mještana, poručili su iz organizacijskog odbora. Manifestacija se odvija u organizaciji mjesnih udruga i Župe Svete Klare, uz potporu Grada Zagreba. Ako vrijeme ne dopusti, kulturni dio programa održat će se u sportskoj dvorani Osnovne škole Sveta Klara. Klarinje svake godine dokazuju da kvartovska okupljanja imaju snagu povezati ljude – kroz vjeru, tradiciju, pjesmu i druženje. Stoga, od 8. do 11. kolovoza, Sveta Klara ponovno postaje odredište za sve koji žele doživjeti ljetnu proslavu punu boja, glazbe i topline zajedništva. ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA