Autor:: Bruno Matković 6/30/2011 12:56
U saborskoj proceduri nalazi se prijedlog zakona o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva već sad očekuje više desetaka tisuća zahtjeva za legalizaciju takvih objekata.
Kako se o prijedlogu zakona u javnosti ne zna mnogo, više detalja potražili smo od nadležnog ministarstva.
Prema onome što smo doznali, dokument kojeg će tražiti svi vlasnici bespravno sagrađenih objekata zvat će se ‘rješenje o izvedenom stanju’, a njime će se dokazivati da je nezakonit objekt legaliziran.
– Za izdavanje rješenja o izvedenom stanju potrebno je priložiti geodetski elaborat, arhitektonski snimak, mišljenje ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitne zahtjeve mehaničke otpornosti i stabilnosti, uvjerenje policijske uprave/postaje o mjestu prijavljenog prebivališta za one vlasnike koji će ostvarivati pravo na umanjenje naknade, te dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru – napominju iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Upravo te naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru bi mogle biti sporne kada se radi o legalizaciji u Hrvatskoj. Na pitanje tko će i po kojim kriterijima određivati te naknade te koliko će one iznositi, iz Ministarstva odgovaraju:
– Na iznos te naknade utjecat će kriteriji kojima se ocjenjuje utjecaj nezakonito izgrađene zgrade na prostor, opći korektivni koeficijenti kojima se uzima u obzir odnos prema aktu kojim se odobrava građenje, usklađenosti s prostornim planom i svrsi građenja te zgrade kao i položajne zone koje su općine i gradovi odredile na temelju propisa o komunalnom gospodarstvu, ili će odrediti na temelju ovoga Zakona.
Poznato je da će se plaćanje naknada regulirati prema zonama
– Za položajne zone unutar okvira koji će se propisati Uredbom Vlade Republike Hrvatske, općine i gradovi će odlučiti o vrijednosti u kunama za svaku od najmanje tri do pet zona, na temelju koje će se odrediti konačni iznos naknade. Također, za zgrade koje nisu veće od 400 metara kvadratnih građevinske (bruto) površine te poljoprivredna, odnosno obiteljska gospodarstva određeni su dopunski koeficijenti kojima se naknade mogu umanjiti od 50-75 posto, s obzirom na socijalni status vlasnika i svrhu građenja, prvenstveno podrazumijevajući broj stambenih jedinica i vlastito rješavanje stambenog zbrinjavanja – pojašnjavaju iz nadležnog ministarstva.
Postavlja se pitanje kako će se određivati socijalni status vlasnika, odnosno hoće li se određivati prema OIB-u, koji još nije zaživio u Hrvatskoj. S obzirom da smo svjedoci da se cijene vrtića u Zagrebu nisu mogle odrediti prema imovinskom cenzusu upravo zbog nefunkcioniranja OIB-a, znači li to da će i ovaj zakon biti osuđen na propast.
– Ovdje svakako želimo napomenuti da je Konačni prijedlog Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama trenutno u raspravi, a njegovo donošenje se planira tijekom srpnja ove godine. Stoga podaci koje Vam dajemo mogu tijekom postupka donošenja zakona pretrpjeti promjene – već su pripremljeni u Ministarstvu graditeljstva.
Ministarstvo očekuje više desetaka tisuća prijava
– Uspješnost čitavog projekta ovisit će o koordiniranosti svih sudionika i stvarnoj volji građana da riješe problem i izbjegnu sankcije koje im donosi propuštanje ove prilike. Realno je očekivati više desetaka tisuća podnesenih zahtjeva, a dijelom će to ovisiti i o odazivu vlasnika poljoprivrednih zgrada – napominju iz Ministarstva i dodaju kako će se prihodi, koji bi mogli biti poveći, raspodijeliti.
Svi ostvareni prihodi kako općina i gradova te države koristit će se u najvećoj mjeri za poboljšanje infrastrukturno nedovoljno opremljenih ili neopremljenih naselja, te za uspostavu katastra nekretnina u funkciji racionalnog upravljanja zemljištem, povećanje energetske učinkovitosti zgrada i za sanaciju područja na koja se neće primjenjivati Zakon prema posebnim programima koje donose predstavnička tijela općina i gradova, odnosno Vlada Republike Hrvatske, tvrde iz Ministarstva.
– Neće se ozakoniti objekti koji se nalaze u nacionalnom parku, parku prirode i regionalnom parku te privremeno zaštićenom, odnosno proglašeno zaštićenim područjem (strogi rezervat, posebni rezervat i park-šuma); planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku, izdvojeno građevinsko područje izvan naselja predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) te groblja. Također neće se ozakoniti poljoprivredno osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) zemljište, gospodarske i zaštitne šume, šume s posebnom namjenom te unutar zona sanitarne zaštite voda za piće – napominje se i dodaje kako se neće moći ozakoniti ni nezakonito izgrađene zgrade unutar arheološkog nalazišta ili zone, kulturno-povijesne cjeline upisane u Listu svjetske baštine ili ako je ona evidentirana kao pojedinačno kulturno dobro te ako se nalazi na postojećoj površini javne namjene ili pomorskom dobru ili vodnom dobru.
Uz puno restrikcija, koje su normalne za jedan ovako važan zakon za Hrvatsku, možemo očekivati i puno govora o ovom zakonu od raznih struka za koje se veže. Svoje zadnje mišljenje o ovom zakonu, nisu rekli arhitekti i građevinari, koji će najvjerojatnije imati puno prijedloga vezanih uz ovaj zakon.
