Dan svjesnosti o kroničnim bolestima bubrega obilježava se svake godine kako bi se podigla svijest o važnosti prevencije, rane dijagnostike i pravilnog liječenja ovih bolesti. Na Trgu Petra Preradovića organizirana je javnozdravstvena akcija u kojoj su građani mogli obaviti besplatne zdravstvene preglede, uključujući mjerenje tlaka i šećera u krvi, ključnih faktora za otkrivanje kronične bubrežne bolesti u ranoj fazi.
– Nesporno je da je Grad Zagreb poznat po brojnim aktivnostima i kampanjama kojima doprinosimo promociji zdravlja, odnosno želimo educirati građane uz sve ono što zdravstveni sustav donosi. Ipak, jednim velikim dijelom suodgovornost je na svima nama. Kada govorimo o brizi za vlastito zdravlje i kada govorimo o prevenciji rizičnih čimbenika koji mogu utjecati i dovesti do određenih bolesti – pojasnila je Mirela Šentija Knežević, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.
Kronična bolest bubrega je sve je veći zdravstveni problem i ozbiljno zdravstveno stanje koje može imati dugotrajne i teške posljedice ako se ne liječi pravilno, a procjenjuje se da u našoj zemlji svaki deseti stanovnik ima neki oblik KBB-a.
– Problem KBB-a je taj što duge ne daje nikakve simptome i kad uznapreduje bolest i jave se prvi simptomi onda je već najčešće kasno i već se pacijent pomalo treba pripremati za neku od metoda nadomještanja bubrežne funkcije. Simptomi koji se kasnije javljaju znaju biti mučnina, slabost, povraćanje, oticanje nogu, lica, ruku, visok tlak i tako dalje – rekao je prof.dr. Mario Laganović, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju.
Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu.
– Bubrežni bolesnici nažalost nisu ugroženi toliko od bubrežne bolesti. Glavni uzrok smrti su kardiovaskularni incidenti. Netko u nekom srednjem gubitku bubrežne funkcije ima znatno veću šansu da će umrijeti od kardiovaskularnog incidenta nego da će završiti na dijalizi – kazao je prof. Laganović.
Prema procjenama, kronična bubrežna bolest pogađa više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta i uzrok je više od 3,1 milijuna smrtnih slučajeva u 2019. godini.
– Među rizične čimbenike za nastanak KBB-a spadaju šećerna bolest, visoki krvni tlak, pretilost, osobe koje u svojoj obitelji već imaju članove koji boluju od KBB-a ili osobe koje uzimaju prekomjerne i nekontrolirane tablete, najčešće nesteroidne upalne antireumatike, odnosno koji uzimaju lijekove protiv bolova – objasnila je dr. med. Ivana Brkić Biloš, voditeljica Služba za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ.
Brojni zdravstveni problemi koji se pojavljuju kod bubrega uzrokovani su našim stilom života i lako ih je spriječiti.
– Danas ovdje želimo reći građanima da trebaju kontrolirati svoje rizike po zdravlje, da trebaju redovito, ukoliko zapaze određene simptome, javiti se svojim liječnicima obiteljske medicine , da trebaju voditi računa o svom o zdravlju – poručila je Šentija Knežević.
Akciju je organiziralo Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, Hrvatska udruga nefroloških medicinskih sestara i tehničara, KOHOM, Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara u suorganizaciji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
