Otvorena je izložba “Obljetničarski velikani i velike obljetnice”, koja prikazuje živote i djela značajnih osoba, djela i događaja iz hrvatske književne i kulturne povijesti. Obuhvaćeni su autori od ranog novog vijeka do 20. stoljeća, među kojima su Ana Katarina Zrinski, Krčelić, Kranjčević i Šimić. Posebno su istaknute 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva i 190 godina Gajevih novina. Kroz odabrane knjige, rukopise i dokumente, izložba naglašava ulogu NSK kao čuvarice hrvatske pisane baštine i kolektivne memorije.
U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu do 20. kolovoza posjetitelji mogu razgledati izložbu “Obljetničarski velikani i velike obljetnice”, koja na zanimljiv i edukativan način podsjeća na značajne obljetnice iz hrvatske književne i kulturne povijesti. Izložba je posvećena istaknutim osobama, djelima i događajima koji su obilježili nacionalnu kulturnu baštinu, a čije obljetnice se navršavaju tijekom ove godine. Kroz bogatu građu i vrijedne primjerke iz knjižničnih fondova, izložba daje uvid u doprinos velikana poput književnika, znanstvenika, umjetnika i kulturnih djelatnika, čije je stvaralaštvo ostavilo dubok trag u hrvatskom identitetu. Poseban naglasak stavljen je na vrijednost pisane baštine, koju Nacionalna i sveučilišna knjižnica brižno prikuplja, čuva i sustavno predstavlja javnosti. Postav izložbe obuhvaća raritetne knjige, rukopise, časopise, fotografije i druge arhivske materijale koji svjedoče o kontinuitetu kulturnog stvaranja i njegovoj važnosti za suvremeno društvo.
Znači, to je izložba koju smo ove godine osmislili u sklopu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva u sklopu projekta kojeg smo simbolično nazvali ”Naših 1100 koraka kroz hrvatsku prošlost” preko kojeg smo shvatili da velik broj velikana hrvatske pisane baštine zapravo ove godine ima svoje obljetnice.
– Karolina Tumbas, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Znači, to je njihova rukopisna baština kako u prijepisu, tako i od samih autora, a Knjižnica inače čuva velik fond ostavština hrvatskih književnika, političara i velikih ostalih dužnosnika. U vitrinama možete nažalost vidjeti pretiske s obzirom na to da su originali jako osjetljivi na sunce i različite nepogode.
– Karolina Tumbas, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Izložba donosi pregled života i stvaralaštva znamenitih pojedinaca čije se obljetnice obilježavaju tijekom 2025. godine. Riječ je o osobama koje su svojim djelovanjem ostavile trajan trag u hrvatskoj kulturnoj i književnoj baštini. Među njima se ističu Ana Katarina Zrinski, Baltazar Adam Krčelić i Ivan Belostenec – važni predstavnici hrvatske pisane riječi u razdoblju ranoga novog vijeka, kao i književnici novijega doba poput Silvija Strahimira Kranjčevića, Dragutina Domjanića, Ivana Kozarca i Antuna Branka Šimića, čija su djela oblikovala lice moderne hrvatske književnosti. Njihova djela svjedoče o trajnosti, bogatstvu i raznolikosti hrvatskoga jezika i književnog izraza kroz stoljeća. Ova izložba želi podsjetiti na značaj očuvanja književne baštine, ali i potaknuti novo čitanje i vrednovanje djela autora koji su obilježili povijest hrvatske književnosti.
U središtu ovogodišnjih kulturnih i povijesnih obilježavanja posebno se ističe 1100. obljetnica postojanja Hrvatskoga kraljevstva, koja podsjeća na dugu državnu i kulturnu tradiciju hrvatskoga naroda. U tom kontekstu glagoljsko pismo dobiva posebno značenje, jer predstavlja jedan od najprepoznatljivijih i najspecifičnijih elemenata hrvatskoga identiteta. Osim dalekosežnog značenja srednjovjekovne kulturne baštine, obilježava se i 190. obljetnica početka izlaženja Novina horvatskih i Danice horvatske, djela Ljudevita Gaja, što predstavlja prekretnicu u razvoju hrvatskog jezika, književnosti i nacionalne svijesti. Pojava tih novina označila je početak ilirskog preporoda – pokreta koji je imao za cilj buđenje nacionalne svijesti, stvaranje zajedničkog književnog jezika i učvršćivanje kulturnog identiteta hrvatskoga naroda u okviru tadašnje Habsburške Monarhije. Gajeve novine bile su više od tiskane riječi, bile su platforma za intelektualnu razmjenu, promicanje ideala narodnog jedinstva te afirmaciju hrvatskoga jezika i kulture. Oba ova jubileja, 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva i 190 godina Gajevih novina, podsjećaju nas na bogatstvo hrvatske povijesti, jezika i kulturne baštine te potiču na očuvanje i njegovanje vlastitog identiteta u suvremenom društvu.
Odabrani izložbeni predmeti, knjige, rukopisi, povijesni dokumenti i vizualni materijali, pružaju posjetiteljima uvid u raznolikost i bogatstvo nacionalne kulturne baštine. Također, potvrđuju pritom ulogu Knjižnice kao čuvarice i promicateljice kolektivnoga pamćenja. Svi su pozvani da posjete izložbu te otkriju djelić bogate baštine i burne kulturne povijesti hrvatskoga naroda.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
