Autor:: T.M. 8/17/2012 15:40
Hrvatske željeznice ovoga mjeseca obilježavaju sto dvadeset godina zagrebačkog Glavnog kolodvora, a ta visoka obljetnica simbolički će biti obilježena u subotu 18. kolovoza, kada će se putnicima dijeliti prigodni darovi, a u predvorju će biti postavljena izložba filatelističkog materijala i visećih plakata koji prikazuju kolodvor kroz povijest. Prigodni darovi poput lepeza, kemijskih olovaka i letaka putnicima koji se zateknu na kolodvoru dijelit će se u subotu od 9 do 11 sati, na dan službenog puštanja kolodvora u promet 1892. godine, izvijestio je HŽ Holding.
Neoklasicistička palača zagrebačkoga Glavnoga kolodvora izgrađena je 1892. zbog potrebe za proširenjem željezničkih kapaciteta u Zagrebu koji su se pokazali nedostatnima ubrzo pošto je 1873. za promet bila otvorena cjelovita pruga između Budimpešte i Rijeke te proširena mreža željezničkih pruga koje su gravitirale zagrebačkome željezničkom čvorištu.
Prema urbanističkim planovima Zagreba s kraja 19. stoljeća, kao najpogodniji prostor za izgradnju novoga kolodvora i pratećih postrojenja odabran je potpuno neuređen i nenaseljen prostor s južne strane grada između produžetaka Preradovićeve i Petrinjske ulice. Zemljište namijenjeno za izgradnju kolodvora površine 25 hektara besplatno je ustupio grad Zagreb, a Mađarske državne željeznice (MÁV) financirale su gradnju.
Projekt kolodvorske prijamne zgrade od tridesetak nacrta potpisao je Ferenc Pfaff, onodobni cijenjeni mađarski stručnjak za projektiranje željezničkih kolodvora. Kolodvorska zgrada projektirana je po strogim arhitektonskim propisima koji su u ono vrijeme vrijedili za izgradnju reprezentativnih građevina: stil neoklasicistički, kompozicija strogo simetrična, središnji dio zgrade i njezini krajnji dijelovi naglašeni, dekorativni elementi i alegorijski kipovi u zabatu ulaznoga dijela zgrade pomnjivo odabrani i funkcionalnost prostora strogo poštovana.
Zgrada je dugačka 186,50 metara, a peronski dio imao je tri kolosijeka, od kojih je prvi bio natkriven, a druga dva otkrivena. Izgradnju kolodvorske prijamne zgrade, njezino opremanje i izgradnju ložionice izvelo je 14 hrvatskih i mađarskih poduzeća.
Gradnja kolodvorskoga kompleksa počela je početkom 1891., a dovršena je 20. lipnja 1892. godine. Za pokusni rad kolodvor je otvoren 1. srpnja 1892., no službeno je u promet bio predan nakon svečanog otvorenja priređenog 18. kolovoza, na rođendan cara i kralja Franje Josipa I. Nakon svečanosti prvi vlak krenuo je prema Rijeci u 10,35 sati. Prvi šef Zagreb Državnoga kolodvora bio je Janoš Matota.
Prva veća investicijska ulaganja od izgradnje bila su pokrenuta prvih desetljeća 20. stoljeća, i to 1922. gradnjom šest novih kolodvorskih kolosijeka, a 1936. gradnjom novih natkrivenih perona i tunelskih hodnika, rekonstrukcijom I. perona i dogradnjom istočnoga krila prijamne kolodvorske zgrade.
Zagrebačkim Glavnim kolodvorom danas prolazi 312 putničkih vlakova i oko 82.000 putnika na dan. U 2011. s kolodvora je otputovalo oko 2,6 milijuna putnika.
