U Zagrebu je otvorena izložba posvećena Antoniji Krasnik, prvoj hrvatskoj dizajnerici skica za portret i jednoj od prvih profesionalnih dizajnerica s ovih prostora. Kroz crteže, arhivsku građu i multimedijalni postav izložba otkriva život i rad žene koja je početkom 20. stoljeća gradila karijeru između Zagreba i europskih metropola, pomičući granice umjetnosti, dizajna i društvenih očekivanja.
-Samu izložbu smo osmislili kao jednu integralnu cjelinu, svojevrsni atelje, u analogiji s načinom na koji je sama Antonija Krasnik tijekom svog javnog profesionalnog djelovanja predstavljala svoje radove. Ona je uvijek gradila atmosfere, davala pogled iznutra prema van i gradila prostor modernosti toga vremena, uspostavljajući svoju pionirsku ulogu u produkciji umjetničkog obrta, dizajna i vizualnih umjetnosti- objasnila je Ivana Meštrov, jedna od kustosica izložbe i kustosica Umjetničkog paviljona u Zagrebu.
Odabir prostora također je bio promišljen i simboličan.
-Ovaj prostor smo odabrali zbog analogije s Umjetničkim paviljonom, koji trenutno ne koristimo jer je u obnovi. Sve naše izložbe trenutačno se odvijaju u izmještenim prostorima, u suradnji s drugim institucijama u kulturi diljem Zagreba. Prostor Oktogona nam se činio strateški bitan jer smo htjeli dati vidljivost zapostavljenom opusu koji je istraživanje povjesničarke umjetnosti Jasne Galjer ponovno iznijelo u javnost. Željeli smo da što više ljudi sazna, čuje i zapamti ime Antonije Krasnik- istaknula je Meštrov.
Kustosica je naglasila i suradnje koje su omogućile realizaciju izložbe.
-Izložbu smo percepirali kao izložbenu instalaciju, jer dolazimo iz sfere suvremene umjetnosti. Suradnja s dizajnericama Andreom Lovreković iz Disko kolektiva i kolektivom Moaza Nina omogućila nam je stvaranje multimedijalnog okoliša. Važna je i prisutnost Andra Junija, koji je osmislio zvučni ambijent izložbe i pridonio multisenzoričnosti postava, kako bismo stvorili povoljne uvjete za recepciju fantastičnih predmeta koje je osmislila i dizajnirala Antonija Krasnik- dodala je Meštrov.
Kao jedna od prvih profesionalnih dizajnerica u Hrvatskoj, njezin je rad početkom 20. stoljeća nadilazio lokalne okvire i otvarao prostor ženama u tada pretežito muškom području dizajna. Njezini su radovi već 1902. godine ušli u muzejske kolekcije Muzeja za umjetnost i obrt, a izlagala je i na izložbama lijepih umjetnosti u vrijeme kada se dizajn tek počeo valorizirati kao disciplina. Ona ima pionirsku ulogu u načinu na koji je mislila, izlagala i afirmirala svoju poziciju žene umjetnice u vremenu koje nije bilo naklonjeno profesionalizaciji ženskog rada.
Prema riječima kustosice, učenje od prethodnica važno je i danas.
-Živimo u kontinuitetu, a njezine realizacije važna su karika u pisanju povijesti umjetnosti i dizajna s ovih prostora. U estetskom i povijesnom smislu njezin je opus iznimno vrijedan i zaslužuje novo čitanje i valorizaciju- zaključila je Meštrov.
Izložba „Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica skica za portret“ ne donosi samo uvid u stvaralaštvo iznimne autorice, već i ispravlja povijesni zaborav, ponovno upisujući Antoniju Krasnik u kontekst hrvatske i europske povijesti dizajna te otvarajući prostor za novo promišljanje uloge žena u umjetnosti početkom 20. stoljeća. Izložba ujedno potvrđuje važnost istraživačkog rada povjesničara umjetnosti i kustosa u otkrivanju i valorizaciji zanemarenih figura kulturne povijesti, ali i pokazuje kako suvremeni izložbeni pristupi mogu približiti povijesne teme današnjoj publici kroz multimedijalne i multisenzorne narative.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
