Transplantacija jetre u Hrvatskoj jedna je od najznačajnijih i najzahtjevnijih grana suvremene kirurgije, a zemlja se po rezultatima u ovom području ubraja među vodeće u Europi i svijetu. Visoki standardi struke, organiziran sustav transplantacijske medicine te velik broj darivatelja organa omogućili su Hrvatskoj da se istakne kao jedna od najuspješnijih država u području transplantacije jetre.
Prema riječima gastroenterologinje Anne Mrzljak iz KBC-a Zagreb, Hrvatska se posebno ističe po broju transplantiranih jetara na milijun stanovnika.
-Hrvatska jako dobro stoji u svijetu po broju transplantiranih jetara na milijun stanovnika, što je rezultat organiziranog sustava transplantacijske medicine i visokog broja darivatelja organa. Hrvatska ima značajnu transplantacijsku aktivnost i mi smo jedni od vodećih zemalja, ne samo u Europi nego i u svijetu što se tiče transplantacije jetre- istaknula je Mrzljak.
Kada je riječ o razlozima zbog kojih pacijenti trebaju transplantaciju jetre, Mrzljak naglašava promjene u strukturi bolesti u posljednjim desetljećima.
-Razlozi zašto se u Hrvatskoj transplantira jetra su vrlo jednostavni, a to je alkoholna bolest jetre i danas sve više i više masna bolest jetre. Svi oni drugi razlozi zbog kojih smo nekad transplantirali jetru u prošlosti, a to su virusne bolesti, hepatitis C, danas se gube zato što smo dobili dobre lijekove i jednostavno ne dolaze više do te faze bolesti. Tako da ono na čemu mi moramo poraditi kako bismo smanjili broj pacijenata koji trebaju transplantaciju su upravo ove dvije preventabilne bolesti, a to je alkoholna bolest jetre i masna bolest jetre- kazala je.
U Hrvatskoj transplantaciju jetre provode dva transplantacijska centra, a godišnje se izvede oko 100 do 120 transplantacija. Broj transplantacija varira iz godine u godinu, no općenito je visok zahvaljujući koordiniranom radu timova i suradnji s međunarodnim organizacijama.
-Što se tiče Hrvatske, s obzirom na populaciju, to je zadovoljavajući broj. Iako morate znati da je na listi za transplantaciju jetre tri puta više osoba i transplantacija se radi u trenutku kada imate donora. Bez donacije nema transplantacije-upozorila je Mrzljak.
Unatoč uspjesima, dio pacijenata nažalost ne dočeka transplantaciju.
-Otprilike 17 do 20 posto pacijenata na listi za transplantaciju u Hrvatskoj, nažalost, ne dočeka transplantaciju jetre. Svakako da bi moglo bolje i da bi moglo više, ali ako se uspoređujemo s drugim zemljama u Europi, onda moramo biti zadovoljni. U Hrvatskoj imamo priliku napraviti transplantaciju jetre i to u velikom broju u odnosu na našu populaciju- istaknula je.
Jedan od ključnih izazova transplantacijskog sustava i dalje je nedostatak donora, osobito u kontekstu širenja kriterija za donorski program. Ipak, vrijeme čekanja na transplantaciju jetre relativno je kratko u usporedbi s drugim organima.
-Očekivanje za transplantaciju jetre mjerljivo je u mjesecima. U odnosu na to koliko čekate za transplantaciju bubrega, što je mjerljivo u godinama, za transplantaciju jetre ćete trenutno čekati nekakvih tri do devet mjeseci- pojasnila je Mrzljak.
Transplantacija jetre u Hrvatskoj često se ističe kao jedan od najuspješnijih primjera javnog zdravstvenog sustava koji kombinira medicinsku stručnost, međunarodnu suradnju i solidarnost darivatelja organa. Sustav se temelji na snažnoj organizaciji, etičkim standardima i povjerenju javnosti, što je ključan preduvjet za visoku stopu doniranja organa.
Iako su liste čekanja i dalje opterećene velikim brojem pacijenata, rezultati i statistike pokazuju da je transplantacijska medicina u Hrvatskoj razvijena, učinkovita i po rezultatima često nadmašuje mnoge druge države. Stručnjaci pritom naglašavaju da su preventivne mjere, osobito smanjenje konzumacije alkohola i kontrola metaboličkih bolesti koje dovode do masne bolesti jetre, ključne za smanjenje potrebe za transplantacijom u budućnosti.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
