Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze održan je stručni sastanak pod nazivom Tuberkuloza pluća – izazovi i prepreke u dijagnosticiranju i liječenju.
Na skupu su stručnjaci upozorili kako, unatoč dostupnom liječenju i dobroj procijepljenosti, tuberkuloza i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov.
Ravnateljica Specijalne bolnice za plućne bolesti osvrnula se na stanje u Hrvatskoj i broj oboljelih.
-Trenutno imamo deset pacijenata na bolničkom liječenju, a godišnje se u našoj bolnici liječi oko 30 pacijenata. Tuberkuloza se liječi minimalno šest mjeseci, od čega su prva tri mjeseca obavezno u bolničkim uvjetima. Nakon toga terapija se nastavlja kod kuće, a u slučaju komplikacija ili rezistentnih oblika bolesti može se i produljiti- izjavila je Ana Šoštarić Zadro, ravnateljica Specijalne bolnice za plućne bolesti.
Osvrnula se i na procijepljenost u Hrvatskoj.
-Cjepivo protiv tuberkuloze dobiva se odmah po rođenju u rodilištu, takozvano BCG cjepivo, pa je procijepljenost u Republici Hrvatskoj visoka i na zadovoljavajućoj razini- dodala je.
Na pitanje koliko tuberkuloza predstavlja rizik u kontekstu suvremenih migracija, odgovorila je epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
-Ovo s čime se danas suočavamo nije ništa novo – slične situacije imale su i druge razvijene države puno prije nas. Ono što je važno jest uspostaviti sustav nadzora nad migrantima koji dolaze iz zemalja s većom učestalošću tuberkuloze- istaknula je Goranka Petrović, epidemiologinja HZJZ-a i voditeljica registra za tuberkulozu.
Dodala je kako se već radi na konkretnim rješenjima.
-Formirana je radna skupina pri Ministarstvu unutarnjih poslova koja priprema pravilnik kojim će se regulirati dolazak stranih državljana iz područja s visokom incidencijom tuberkuloze. Jedna od ideja je da već pri dolasku imaju potvrdu da nemaju aktivnu bolest- rekla je.
No upozorava da to nije dovoljno.
-Čak i ako osoba ima potvrdu da nema aktivnu bolest, ona i dalje može nositi uzročnika. U prvih pet godina, osobito u prve dvije, postoji povećan rizik razvoja bolesti zbog promjene životnih uvjeta, stresa i socioekonomskih faktora- naglasila je Petrović.
Objašnjava i kako se tuberkuloza zapravo širi.
-Uzročnik tuberkuloze nije izrazito patogen. Procjenjuje se da svaki četvrti čovjek nosi bakteriju, ali će samo oko 10 posto tijekom života razviti bolest. To znači da prisutnost uzročnika ne znači i aktivnu bolest- pojasnila je.
Zbog toga je, kaže, potreban kontinuirani nadzor.
-Važno je da zdravstvena potvrda ne bude jedina mjera, nego da postoji sustavan program praćenja, posebno u prvim godinama boravka- dodala je.
Cijepljenje je i dalje ključna zaštita, ali ne i jedina mjera.
-BCG cjepivo štiti prvenstveno djecu od najtežih oblika bolesti, poput tuberkuloznog meningitisa i diseminirane tuberkuloze. No važno je znati da se bolest ne prenosi lako poput gripe ili ospica – potreban je dugotrajniji kontakt s oboljelom osobom- istaknula je Petrović.
Poseban problem predstavlja prepoznavanje simptoma.
-Simptomi tuberkuloze su nespecifični – dugotrajan kašalj koji traje tri do četiri tjedna, gubitak tjelesne težine bez razloga, noćno znojenje, blago povišena temperatura i opća slabost. Upravo zato se bolest često ne prepozna na vrijeme- upozorila je.
Dodaje kako pacijenti često prolaze kroz više terapija prije postavljanja dijagnoze.
-Zbog nespecifičnih simptoma liječnici najprije sumnjaju na druge bolesti pa se pacijenti liječe antibioticima. Tek kasnije se posumnja na tuberkulozu, što može odgoditi dijagnozu- rekla je.
Naglasila je važnost pravovremenog reagiranja.
-Kod sumnje na tuberkulozu, liječnik obiteljske medicine treba uputiti pacijenta na analizu iskašljaja. Mikroskopskom analizom može se već tada otkriti uzročnik, a dodatno se radi i kultivacija. Danas imamo i brze molekularne metode koje u vrlo kratkom roku mogu potvrditi dijagnozu- objasnila je.
Zaključno, stručnjaci ističu kako tuberkuloza nije bolest prošlosti.
Unatoč dobroj procijepljenosti i dostupnom liječenju, ona i dalje zahtijeva pravodobno prepoznavanje simptoma, kontinuirani nadzor i edukaciju zdravstvenih djelatnika i građana.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
