U Galeriji Vladimir Bužanić, koja djeluje u sklopu Centra za kulturu Novi Zagreb, otvorena je izložba Putovima Stipe Sikirice, projekt koji donosi sveobuhvatan pregled javne skulpture jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara druge polovice 20. stoljeća.
Riječ je o izložbi koja je rezultat višegodišnjeg istraživanja, mapiranja i dokumentiranja Sikiricinih radova, a po prvi put okuplja i sustavno prikazuje njegov opus u javnom prostoru – od Hrvatske do susjedne Bosne i Hercegovine.
-Ovdje smo predstavili rezultate višegodišnjeg istraživanja, mapiranja i dokumentiranja javne skulpture Stipe Sikirice. Riječ je o više od 70 skulptura koje se nalaze diljem Hrvatske, ali i u Bosni i Hercegovini. One su ovim projektom po prvi put dokumentirane i fotografirane, pa sada imamo uvid u njihovo trenutačno stanje, što je iznimno važno- istaknula je Dragana Modrić, ravnateljica Gradske galerije Sikirica.
Najveća koncentracija njegovih radova nalazi se u rodnom Sinju i Cetinskoj krajini, ali i u Zagrebu, gradu s kojim je kipar snažno povezan i profesionalno i umjetnički. Upravo zato zagrebačko izdanje izložbe stavlja poseban naglasak na taj segment njegova stvaralaštva.
-Za potrebe ovog gostovanja izložbena koncepcija je prilagođena s naglaskom na zagrebačku dionicu kipareva rada. Postav uključuje karte s lokacijama njegovih javnih skulptura u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i detaljne mikrolokacije radova u Sinju, Cetinskoj krajini i Zagrebu- pojasnila je Modrić.
Izložba donosi presjek raznovrsnog opusa – od portretne plastike do nadgrobnih spomenika – čime se posjetiteljima pruža uvid u širinu i slojevitost umjetnikova izraza.
-Riječ je o doista impresivnom presjeku umjetničkog opusa. Posebno bih izdvojila skicu za njegov spomenik Alkaru, možda i najpoznatiju njegovu skulpturu. Alkari upravo od tog mjesta započinju svoje natjecanje, što dodatno naglašava simboliku i važnost tog djela- naglasila je.
Posebnu vrijednost izložbi daje i suradnja s Muzejom Cetinske krajine.
-Zahvaljujemo Muzeju Cetinske krajine koji nam je ustupio skicu nastalu 1960-ih godina, na temelju koje je izrađena jedna od najljepših konjaničkih skulptura druge polovice 20. stoljeća- dodala je Modrić.
Projekt je već predstavljen u Sinju, zatim u Virovitici, a zagrebačko gostovanje još je jedna etapa u njegovu daljnjem razvoju. Cilj je da izložba nastavi putovati i potaknuti širu raspravu o javnoj skulpturi i prostoru u kojem živimo.
-Plan nam je da izložba nastavi svoje putovanje i da kroz nju govorimo ne samo o javnim skulpturama Stipe Sikirice, nego i o odnosu prema javnom prostoru. Svjedoci smo da je javno dobro sve češće na meti privatizacije, a upravo ovakvi projekti mogu potaknuti kritičko promišljanje o tome- istaknula je.
Dodaje kako odnos prema javnoj umjetnosti govori mnogo o društvu u cjelini.
-Način na koji se odnosimo prema javnoj skulpturi i prostoru puno govori o nama samima. Bit ću sretna ako ova izložba potakne publiku na razmišljanje o važnosti očuvanja tog prostora i njegove kulturne vrijednosti- zaključila je Modrić.
Značaj predstavljanja radova u Zagrebu osvrnuo se i sam kipar, prisjećajući se svojih ranijih umjetničkih iskustava u glavnom gradu.
-Kada se otvarala ova dvorana, bio sam među onima koji su podržavali stvaranje izložbenog prostora. Izlagao sam ovdje s ambijentalnim postavom i mislim da je riječ o izvanrednom prostoru za ovakvu vrstu izložbi. Sjećam se i izložbe skulptura na Velesajmu, gdje je i danas moja skulptura ‘Orfej’, kao i rada na Studentskom centru- rekao je Stipe Sikirica, kipar.
Na otvorenje izložbe stigao je u društvu obitelji i prijatelja, a zagrebačko gostovanje ocijenio je iznimno pozitivno, kao i rad Gradske galerije Sikirica koja kontinuirano radi na očuvanju i promociji njegova opusa.
Izložba Putovima Stipe Sikirice ostaje otvorena do 10. travnja 2026. godine, a posjetitelji je mogu razgledati u radnom vremenu Galerije Vladimir Bužanić, od ponedjeljka do petka, od 9 do 20 sati.
Ovaj projekt ne donosi samo pregled jednog umjetničkog opusa, već otvara i važna pitanja o ulozi umjetnosti u javnom prostoru, njezinoj zaštiti i percepciji u suvremenom društvu – podsjećajući koliko je važno očuvati kulturnu baštinu za buduće generacije.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
