U Banjavčićevoj ulici svečano je postavljen spomenik rimskog boga Jupitera, točno na mjestu gdje je prije gotovo stotinu godina sasvim slučajno pronađen. Riječ je o dijelu obilježavanja 35. godišnjice muzejske akcije „Zagreb dok ga nije bilo“, zajedničkog projekta Arheološkog muzeja u Zagrebu i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji od 1990. godine vraća arheološku i prirodoslovnu baštinu u urbani prostor grada.
-Po peti ili šesti put otkrivamo statuetu Jupitera ovdje na izvornom mjestu njezina pronalaska, još 1931. godine, tijekom građevinskih radova na ovom objektu. Sasvim slučajno, kako to u arheologiji često i biva, pronađena je ova statueta koja je zanimljiva jer zapravo nikad nije ni dospjela u Arheološki muzej. Ovo je kopija, rađena prema tehničkom crtežu, jer su tadašnje generacije kustosa spomenik dobile samo na uvid, bez da je ikad ušao u fundus muzeja- rekao je Ozren Domiter, viši kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Domiter je podsjetio kako je kopija statuete prvi put postavljena 1993. godine, no kroz godine je više puta nestajala.
-Ta kopija prema tom crtežu postavljena je 1993. godine, nakon toga je nestala četiri ili pet puta. Ne znam što da kažem, osim da je ovaj nestašni Jupiter zaista sklon nestajanju- dodao je.
Akcija „Zagreb dok ga nije bilo“ do sada je obilježila 16 autentičnih lokacija pronalaska predmeta arheološkog, paleontološkog i geološkog značaja spomenicima koji vraćaju komadiće prošlosti u urbani prostor grada.
-Ova naša akcija traje 35 godina. U gradu Zagrebu postavili smo 15 spomenika. Uvijek je na neki način ušla u memoriju ovoga grada. Ljudi prolaze, nekad su prolazili kao klinci, danas prolaze kao roditelji s unucima. Tako da je akcija na neki način sjećanje grada- istaknuo je Domiter.
Suautor projekta Nenad Jandrić osvrnuo se na simboliku i sudbinu ovog spomenika.
-Ovaj spomenik je baš za 35 godina akcije. To je jedna pomalo bizarna sudbina s tim Jupiterom – bog koji nestaje. Ovo je peti pokušaj da ga postavimo, jer smo prilično tvrdoglavi. Vjerojatno je netko kolekcionar ili krade iz znatiželje. Jupiter je pomalo ludi bog, ima “otkačenje”, pa mu se nakon nekog vremena dosadi stajati tu i onda jednostavno odleprša- rekao je Jandrić.
Brončana statueta Jupitera vjerojatno je ukrašavala rimska kola koja su prometovala rimskom inačicom današnje Banjavčićeve ulice tijekom 3. stoljeća. Zanimljivo je da originalni nalaz nikada nije dospio u fundus Arheološkog muzeja, već je ostao u nepoznatoj privatnoj zbirci, dok je današnja rekonstrukcija izrađena na temelju sačuvane skice i dokumentacije.
-Ovo je već 35 godina sustavnog provođenja te akcije, koja je započela još 1990. godine na ideju mojeg prethodnika, dugogodišnjeg i zaslužnog kustosa Arheološkog muzeja u Zagrebu Zorana Gregla. U tih 35 godina 15 lokacija na širem zagrebačkom području obilježeno je ovakvim ili sličnim spomenicima, s idejom da se arheološki ili geološko-paleontološki predmet, naravno u vidu svoje kopije, vrati na mjesto gdje je izvorno pronađen- naglasio je Domiter.
Akcija „Zagreb dok ga nije bilo“ pokazuje kako se prošlost može vratiti u svakodnevni gradski život, ne kao zatvoreni muzejski eksponat, već kao živi podsjetnik na slojevitu povijest grada. Jupiter u Banjavčićevoj ulici tako nije samo spomenik rimskom božanstvu, već simbol kolektivnog pamćenja i kontinuiteta Zagreba od rimskih vremena do danas. A uz videonadzor i čvršću zaštitu, organizatori se nadaju da će se ovaj put Jupiter napokon trajno zadržati na mjestu kojem pripada – na rimskom putu koji je postao moderna gradska ulica.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
