Djelatnici Javne ustanove Priroda Grada Zagreba nedavno su s velikom pozornošću promatrali močvarne smeđe žabe (Rana arvalis) u južnom dijelu Zagreba. U fokusu su im bili mužjaci. Naime, oni tijekom sezone parenja mijenjaju boju u intenzivno plavu.
„Mužjaci glasanjem pozivaju pripadnike svoje vrste na okupljanje nakon čega kreću u osvajanje ženki. Promjena boje u plavu evolucijska je strategija. Intenzivnije obojeni mužjaci imaju veće šanse kod suprotnog spola. Kod vodozemaca, skupine kojoj pripada močvarna smeđa žaba, u koži postoje posebne stanice tzv. kromatofori koje proizvode ili reflektiraju boju. Pretpostavlja se da plava boja nastaje reflektiranjem svjetlosti kroz posebne stanice u koži u interakciji s drugim slojevima kromatofora koji su odgovorni za uobičajenu, smeđu obojenost“, kazala je Biljana Janev Hutinec, voditeljica istraživanja i razvoja u Javnoj ustanovi Priroda Grada Zagreba.
Sezona parenja močvarnih smeđih žaba traje svega nekoliko dana pa se promjena boja žabaca najčešće odigrava daleko od ljudskih pogleda.
Močvarna smeđa žaba rasprostranjena je na području srednje i istočne Europe i Skandinavije te se proteže istočno do Sibira i Kine. Hrvatska populacija pripada južnom području distribucije, poznatom kao podvrsta Rana arvalis wolterstorffi. Ključna staništa za njezino razmnožavanje i život nizinske su poplavne šume kontinentalnog dijela Hrvatske. Riječ je o staništu vrlo bogatom bioraznolikošću.
„Udruga Hyla je 2023. godine provela nacionalni monitoring močvarne smeđe žabe. Rezultati monitoringa pokazuju da je ova vrsta dugoročno u nepovoljnom stanju. Staništa su im ugrožena klimatskim promjenama i ljudskim aktivnostima u upravljanju hidrološkom mrežom te šumama. Nekada su poplavne šume prekrivale velik dio kontinuiranog područja uz naše najveće rijeke u kontinentalnom dijelu zemlje. Danas ovdje većinom nalazimo obradive površine dok su poplavne šume svedene na nekoliko izoliranih područja. Močvarna smeđa žaba rasprostranjena je u nekoliko izoliranih populacija u tim preostalim šumama u Pokupskom bazenu, šumama u južnom dijelu Grada Zagreba te poplavnim šumama uz rijeke Savu, Dravu i Muru. U ovim preostalim šumama posljednja dva desetljeća sve češće izostaju proljetne poplave koje ih pune vodom. O tom obrascu ovise mnoge vrste među kojima je močvarna smeđa žaba. Zbog toga možemo očekivati da će se populacije ove žabe smanjivati jer one moraju imati dovoljno vode gdje polažu svoja jaja i gdje im se razvijaju punoglavci. Možemo očekivati i da će i neke izolirane populacije u potpunosti nestati“, rekao je Boris Lauš, viši stručni suradnik u Udruzi Hyla koja se već gotovo trideset godina u našoj zemlji bavi proučavanjem gmazova i vodozemaca.
U Hrvatskoj je močvarna smeđa žaba strogo zaštićena vrsta.
