Hrvatski zavod za javno zdravstvo predstavio je rezultate istraživanja o prisutnosti droga u otpadnim vodama. Ispitivanje je provedeno u 115 europskih gradova iz 25 država članica Europske unije te u Norveškoj i Turskoj. Istraživanje je provela europska mreža SCORE u suradnji s Agencijom Europske unije za droge.
Prema rezultatima, na razini Europe i dalje je prisutan rast konzumacije kokaina.
-Kokain je, nažalost, sve prisutniji u Europi. Pala mu je cijena, raste čistoća, a svi ti podaci vidljivi su i kroz analizu otpadnih voda. Generalno gledano, rast kokaina veći je od 20 posto u Europi- istaknuo je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Zabrinjavajući je i porast ketamina, koji se sve češće pojavljuje u europskim gradovima.
-Riječ je o drogi koja je sve prisutnija, često povezana s ilegalnom proizvodnjom i zlouporabom. Sve češće se koristi tijekom vikenda kao takozvana party droga- dodao je Petković.
S druge strane, konzumacija kanabisa, amfetamina i metamfetamina ostaje relativno stabilna. Nakon razdoblja rasta, bilježi se i pad MDMA-a.
-Možemo reći da kokain i ketamin rastu, ekstazi pada, a ostale droge su relativno stabilne- rekao je Petković.
Analiza otpadnih voda omogućuje praćenje geografskih i vremenskih trendova prisutnosti droga u zajednici mjerenjem razina njihovih metabolita izlučenih u urinu. U istraživanju su analizirani tragovi kanabisa, kokaina, MDMA-a, amfetamina, metamfetamina i ketamina.
Problem droga kontinuirano raste posljednjih deset godina.
-Prema podacima UN-ove agencije za droge, taj rast na globalnoj razini iznosi više od 30 posto u posljednjem desetljeću. Paralelno raste i ponuda – droge su postale veliki biznis. Procjenjuje se da tržište droga u Europi prelazi vrijednost od 32 milijarde eura- naglasio je Petković.
Dodao je kako je riječ o dugoročnom trendu s kojim se suočava cijela Europa.
-Europa je reagirala osnivanjem Europske agencije za droge, koja ne prati samo stanje nego pokušava i predvidjeti buduće trendove. Fokus je sve više na javnom zdravstvu i zaštiti populacije- rekao je.
Istaknuo je i šire posljedice problema droga.
-Ne radi se samo o kriminalitetu, korupciji i pranju novca, nego i o ozbiljnim zdravstvenim posljedicama koje prate konzumaciju droga- upozorio je Petković.
Istraživanje se kontinuirano provodi od 2011. godine. Grad Zagreb uključen je od samog početka, dok je Split prvi put sudjelovao 2024. godine.
-Istraživanje je započelo s 19 gradova, a danas obuhvaća njih 115. Analizom otpadnih voda traže se urinarni biomarkeri koji pokazuju prisutnost određenih droga i omogućuju praćenje trendova- pojasnio je Petković.
Dobiveni rezultati omogućuju usporedbu podataka među europskim gradovima te praćenje dugoročnih trendova, što može doprinijeti oblikovanju javnozdravstvenih i sigurnosnih politika.
-Problematika droga sve je izraženija, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi i svijetu. Dodatni problem predstavlja relativizacija i sve veća društvena prihvatljivost konzumacije droga- zaključio je Petković.
O rezultatima policijskih aktivnosti govorio je i predstavnik MUP-a.
-Hrvatska policija, zajedno s carinom, bilježi rekordne rezultate u 2025. godini – kako u broju kaznenih djela vezanih uz droge, tako i u broju osoba uključenih u zločinačke organizacije koje se bave krijumčarenjem i preprodajom- izjavio je Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga MUP-a.
Sažetak rezultata istraživanja dostupan je na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
