Autor:: Tanja Molvarec 3/5/2010 15:14
– Pravo svakog djeteta jest da mu se omogući bavljenje sportom i sportskom rekreacijom, kao i da im se omogući pristup kvalitetnim sadržajima u slobodnom vremenu. To pravo trebaju imati sva djeca, te je ograničavanje pristupa takvim sadržajima za djecu s teškoćama u razvoju, očito kršenje njihovih prava -objasnila nam je Mila Jelavić kada smo je zamolili da prokomentira slučaj četveropolgodišnjeg mališana kojeg su u gimnastičarskom klubu izbacili jer je hiperaktivno dijete.
Jelavić je inače upoznata sa ovim slučajem obzirom da se i njoj obratila majka Maja Štambuk, no detalje slučaja nije željela iznositi ili komentirati “radi zaštite dobrobiti djeteta”. No, smatra kako su potrebni neki noviteti kako bi bilo što manje ovakvih neugodnih i stravičnih slučajeva.
– Predlažem da se uvedu licence za rad s djecom u području sporta, uz obvezu njihova obnavljanja, kao i redovitog, sustavnog nadzora nad svima koji rade s djecom. Dodjeljivanje licence svakako treba vezati uz obveznu edukaciju za rad s djecom, što neizostavno mora uključivati i senzibiliziranje za potrebe djece s teškoćama u razvoju – zaključila je Jelavić.
Nakon što je portal Zagrebancija.com objavila priču o malenom Ivanu (pravo imena poznato redakciji op. ur.) zbog poremećaja koncentracije ili ADHD-a, majci dječaka Lani Štambuk obratio se jedan od trenera tog kluba, Ozren Rađenović tražeći ispriku i povratak djeteta u klub.
– Ispričao mi se i pitao da li želim ponovno upisati sina u klub. Ispriku sam prihvatila, ali sina neću natrag upisati jer je to sve previše bolno. Više puta me pitao zašto on više ne smije trenirati u tom klubu i teško je to objasniti tako malom djetetu. I dalje ističem da je reakcija trenerice Ane Marije Zuanović koja je kazala da s mojim djetetom nešto nije u redu pretjerana i pogrešna. Oni bi trebali znati da se to ne radi i opravdanja nema – kazala je Lana Štambuk koja je prvotno bila razočarana činjenicom da joj se trenerica Zuanović nije osobno ispričala.
Zuanović inače nije željela ništa javno komentirati kada smo je kontaktirali.
Socijalna pedagoginja Dora Kralj ističe važnost primjerenog pristupa djeci s poremećajem hiperaktivnosti i pažnje.
– Djeca s ADHD-om koja su nemirna, teže se koncentriraju i/ili impulzivnije reagiraju mogu imati mnoge poteškoće u svakodnevnom životu, poteškoće u integraciji u vršnjačku skupinu i uspostavljanju kvalitetnih odnosa s odraslima stoga je iznimno bitno da odrasli roditelji, profesori, odgojitelji ili treneri koji su u kontaktu s djetetom s takvim poteškoćama međusobno suradnju. Potrebno je razumjeti dijete, pružiti mu pomoć i podršku kako bi mu olakšali njegovo funkcioniranje. Djetetu je potrebna je rutina, struktura i predvidljivost- kazala Kralj.
Dodala je i neke upute o tome kako postupati s takvim djetetom.
– Prilikom obraćanja hiperaktivnom djetetu s nekom uputom ili zahtjevom važno je uspostaviti kontakt ocima, kako bi usmjerili djetetovu pažnju te mu davati jednostavne, sažete i razumljive upute kako bi dijete moglo zaključiti što se od njega očekuje. Ukoliko dijete ne dobije pozitivnu pažnju, ono ce se potruditi da svojim ponašanjem privuče negativnu pažnju-objasnila je Kralj.
