Po savoju malu ljepoticu došlli su mama Ana, tata Mate, braco Natko, baka Vlasta i teta Tea Mligota.
Malena je rođena prirodnim putem bez komplikacija u porodu. Curici roditelji još nisu odredili ime.
– Svi zovu i čestitaju mi što sam dobio seku. Jako sam sretan i jedva čekam da ju vidim – sa velikim osmjehom na licu rekao je šestogodišnji brat Natko.
Sve najbolje obitelji Radoljković povodom rođenja djevojčice želi redakcija portala zagrebancija.com.
Iz Petrove bolnice svog malog Karla kuću su poveli mama Kristina Robić-Dijanić i tata Tomislav Dijanić te deda Mirko Robić.
Karlo je rođen 28. studenog ujutro u 4 sata. Nakon poroda težio je 4 010 grama te bio dugačak 53 centimetara. Karlo je rođen prirodnim putem bez komplikacija u porodu.
– Naš mali Karlo ime je dobio po djedu – rekla je mama Kristina.
Sve najbolje obitelji Dijanić želi redakcija portala zagrebancija.com.
Mama Ana i tata Ivan, seka Lana te baka Marijana poveli su malog Jureta kući.
– Jako sam sretna što ću dobiti bracu – rekla je presretna seka Lana.
Jure je rođen 31. studenog prirodnim putem. Nakon poroda težio je 4 100 grama te bio dugačak 51 centimetar. Mali dječaćić ime je dobio po dedi.
– Slavili smo u nedjelju – rekla je mama Ana.
Sve najbolje obitelji Džida želi redakcija portala zagrebancija.com.
Po malu ljepoticu Anu Vinetić došli su mama Maja i tata Mario te baka Ana.
Mala Ana rođena je 29. studenog u 3 sata i 25 minuta. Nakon poroda ljepotica je težila 3 750 grama te bila dugačka 50 centimetara. Ana je rođena prirodnim putem bez komplikacija u porodu.
Mala Ana dobila je ime po baki.
– Naravno da smo slavili – rekao je sretni tata Mario.
Sve najbolje obitelji Vinetić želi redakcija portala zagrebancija.com.
Svoju prvu djevojčicu iz Petrove bolnice poveli su Mara i Zoran Lukić te buduća kuma Zora.
Prekrasna Elena rođena je 28. studenog u 19 sati i 53 minute. Nakon poroda beba je težila 2 970 grama, te bila dugačka 51 centimetar. Elena je rođena prirodnim putem bez komplikacija u porodu.
Ime za malu ljepoticu odabrala je mama Mara.
– Slavili smo dva dana – sa osmjehom na licu rekao je tata Zoran.
Sve najbolje obitelji Lukić želi redakcija portala zagrebancija.com.
Za vrijeme navedene organizacije prometa autobusi će iz Donjeg Dragonošca kretati 10 minuta kasnije u odnosu na polaske navedene u voznom redu kao polasci iz Gornjih Trpuca.
U subotu i nedjelju, 5. i 6. prosinca, autobusi na liniji vozit će redovnom trasom do Gornjih Trpuca.
– S velikom tugom smo primili vijest o odlasku maestra Vjekoslava Šuteja koja je zatekla cijelu hrvatsku kulturnu javnost. U ime Ministarstva kulture i u osobno ime izražavam cijeloj obitelji duboku sućut jer smo izgubili velikog hrvatskog umjetnika, dirigenta i pedagoga – izjavio je ministar kuture Božo Biškupić.
Karijera Vjekoslava Šuteja, iznimnog umjetnika, čije je umjetničko djelovanje bilo vezano uz svjetske i hrvatske operne i koncertne pozornice, obilježeno je brojnim uspjesima, a svemu su posebnost davali njegova scenska osobnost, energija i stvaralačka kreativnost.
– Institut IGH odustao je od kupovine polovica zemljišta Zagrepčanke – objavila je ova tvrtka na Zagrebačkoj burzi.
Ovom objavom završena je priča oko isplate 46,5 milijuna eura koliko je IGH trebao platiti Zagrebačkom Holdingu. Kao razlog odustajanja navode “neotklanjanje pravnih nedostataka na nekretninama koje su predmet kupoprodaje”, prenosi Jutarnji.hr.
Direktor IGH Jure Radić konstantno je tvrdio kako njegova tvrtka ne odustaje od kupnje te da imaju desetke partnera koji su spremni uložili u taj projekt, ali su problem nesređeni imovinsko – pravni odnosi. Naime, na nekim nekretninama postoje sudske plombe koje uz sva nastojanja nisu skinute.
No, ta su obrazloženja bila neuvjerljiva te se smastralo kako IGH zapravo nema novaca. Ovo odustajanje stvorit će velike probleme Zagrebačkom Holdingu koji je u velikom financijskom minusu i novac od Zagrepčanke trebao je poslužiti za popunjavanje rupa.
U sadašnjoj ekonomskoj situaciji teško očekivati da će se brzo naći kupac koji će naći više desetaka milijuna eura samo za kupovinu zemljišta.
Zagrebački župan Stjepan Kožić na današnjem je kolegiju sa suradnicima predstavio prijedlog proračuna za 2010 godinu. Predviđeni proračun iznosi 295 milijuna kuna, što je 7 % manje u odnosu na predhodnu godinu. Župan je proračun opisao kao štedljiv, socijalan i razvojan. Govoreći o razvojnome dijelu naglasio je:
-Radili smo na tome da pomognemo poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima. Iz tog razloga ti će odjeli dobiti jednaka sredstva kao i u 2009. U planu je i razvijanje poduzetničke zone koja bi trebala ubrzati gospodarski rast u županiji.
Zamjenik župana Rudolf Vujević nadovezao se rekavši kako “živimou vremenu kojeg je zahvatila recesija”.
– Ovaj proračun rezultat je dugotrajnog dogovaranja između koalicijskih partnera. Svjesni smo da u ovim teškim trenutcima svaku kunu treba dva puta okrenuti.
Snježana Žunec vršitelj dužnosti pročelnika za zdravstvo i socijalnu skrb govorila je o subvencioniranju prijevoza za srednjoškolce, naglasivši kako je riječ o jednoj od najbitnijih stavki proračuna.
– Županija će subvencionirati prijevoz srednjoškolaca do 100 % ukupnog iznosa. Pravo na subvencije imati će samo učenici iz obitelji sa malim prihodima, odnosno oni kojima je to najpotrebnije. Iznos subvencije do sada je iznosio 50 % cijene prijevoza. Odluka je donesena kako bi se maksimalno pomoglo obiteljima sa malim prihodima.
Župan Kožić naglasio je da županija unatoč uštedama neće odustati od kapitalne izgradnje kao što su škole, sportske dvorane i vodovodna mreža:
– Cilj nam je biti prva županija u hrvatskoj po broju izgrađenih škola i sportskih dvorana – naglasio je Kožić.
Pročelnica za financije Ana Marin objasnila je da se u donošenju proračuna za 2010 vodilo računa o Vladinim smjernicama za uštede. Kao jednu od tih mjera najavljeno je i smanjenje plaća zaposlenicima županije za četiri posto.
‘Novi fragmenti 6’ projekt kojim se od 2001. godine, u organizaciji Erste & Steiermärkische banke afirmiraju mladi umjetnici predstavit će na izložbi, koja se otvara 2. prosinca u 18 sati, rezultate ovogodišnjeg javnog natječaja za otkup djela likovnih umjetnika do 30 godina te studenata akademije likovnih umjetnosti.
U prostorima Erste banke u ulici Ivana Lučića 2, tako će se predstaviti osam mladih autora, od kojih je ovogodišnji Erste Grand Prix i posebnu novčanu nagradu od 10.000,00 kuna osvojio Srđan Kovačević za pet fotografija iz serije ‘Prije odlaska’. Autori ostalih otkupljenih djela koje je žiri izabrao među 200 pristiglih radova su: Siniša Bovcon, Helena Janičić, Elvis Krstulović, Mirna Kutleša, Marin Majić, Pavle Pavlović i Ivan Tudek.
Ukupna vrijednost 13 otkupljenih radova je 62.000 kuna, a do sada je kroz natječaj otkupljeno ukupno 83 rada umjetnika mladih naraštaja.
Najbolje radove i ovaj je put odabralo stručno povjerenstvo u sastavu: Vanja Babić, voditelj Galerije Matice hrvatske, Patricia Kiš – likovna kritičarka, Božica Dea Matasić, akademska kiparica, Bane Milenković, akademski slikar te Borivoj Popovčak, ravnatelj Strossmayerove galerije.
Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, 3. prosinca Udruga Mali princ iz Ivanić Grada podsjeća javnost na zakone i međunarodne propise kojim se osobama s invaliditetom jamči puno i jednako uživanje ljudskih prava i sudjelovanje u društvenom životu. Koliko se ta prava krše svjedoči svakodnevica života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju koji su u većini slučajeva nepravedno stavljeni na marginu društva.
Navedena populacija koju čine i članovi naše Udruge od rođenja, vrtića, školovanja, pa do zaposlenja i osnivanja vlastitih obitelji nailazi na ograničenja i poteškoće koje im je društvo nametnulo. Premalo djece s teškoćama u razvoju polazi vrtiće i školuje se u redovnim školama u svojoj sredini, ne zbog vlastite nesposobnosti ili oštećenja nego zbog nedovoljno stručnog kadra koje im te institucije trebaju osigurati. Ista je stvar i sa zaposlenjem. Osobe s invaliditetom koje završe svoju školu ili fakultet godinama se nalaze na zavodima za zapošljavanje i ovise o skrbi države umjesto da im se omogući da budu aktivni doprinosititelji vlastite egzistencije.
– Nije to istina. Gigi (Vjekoslav Šutej op.a.) je bio čovjek koji nikada nije priznao gubitak, pa tako neću niti ja. Previše toga je dao da prihvatim išta – rekao nam je Dražen Sirišćević, jedan od najvećih prijatelja Vjekoslava Šuteja.
Poznavali su se od malih nogu, a zajedno su počeli raditi u vrijeme Sirišćevićevih studentskih dana.
– Naši mama i tata su bili kolege na pozornici pa smo se družili odmalena. Kasnije, kada smo počeli zajedno raditi nisam uopće osjećao razliku u godinama. Uvijek smo bili na ti, a on je zapravo bio mladost u sebi. Pamtiti ću ga po nepobjedivosti, vedrini i osmjehu – govori Sirišćević koji još jednom ponavlja da će teško ikad prihvatiti da nema njihovog Gigija.
– Ostao je predivnu djecu iza sebe, ali i vedrinu koju neki koji puta nisu znali cijeniti. Bio je pun optimizma i nikom nije činio ništa nažao – rekao je Siriščević.
Duško Ljuština isto teško prihvaća da je Šutej preminuo. Opisuje ga kao “divnog prijatelja, sjajnog umjetnika kojeg je krasila nenadmašna upornost i radišnost”.
– Bio sam uvjeren da će se izvući, još od koncerta u Ciboni. Nažalost, istina je bila drugačija. Upoznali smo se 1978. godine i od tada je trajalo naše veliko prijateljstvo. Ja sam izgubio divnog prijatelja, a Zagreb genijalnog umjetnika – rekao je Ljuština.
Ivica Restović prisjetio se kako je Šuteja upoznao kada je postao intedant Splitskog kazališta.
-Tražio sam preporuku za dirigenta, i sjećam se da je bilo Splitsko ljeto kada je prvi put došao k meni, u Kaštelet. Činilo mi se da će biti sreće s njime, i uistinu, oboje smo imali sreće zajedno – kaže Restović i dodaje:
– Uvijek sam mislio kako je puno napravio, no sada kada je otišao čini mi se da je puno toga tek mogao napraviti. Mnogo je pridonio akademiji svojom profesorskom ulogom, a njegovim odlaskom, osim obitelji, najviše će patiti opera.
Milan Bandić je bio jedan od boljih prijatelja Vjekoslava Šuteja. Dok smo razgovarali o njemu, Bandić je nekoliko puta ponovio da ne može prihvatiti njegov odlazak.
– Bio je velikog srca, pravi fajter. Tako topao čovjek… Upoznali smo se prije pet godina kada se trebao vratiti u Zagreb. Volio je svoj posao, ma bio je predobar, ali sa fajterskim srcem. Svi veliki ljudi su normalni i to je bio Gigi. Imao je osmjeh djetata – rekao je Bandić o Šuteju.
OPŠIRNIJE O ODLASKU VJEKOSLAVA ŠUTEJA:
U kazalištu Scena Gorica 6. prosinca u 17 sati održati će se predstava ‘Ježeva kućica’ poznatog autora Branka Ćopića.
Predstavu ‘Ježeva kućica’ režirao je Robert Waltl koji je s velikim uspjehom na Sceni Gorica postavio ‘Šumu Striborovu’ Ivane Brlić Mažuranić I Andersenovog ‘Kositrenog vojnika’. Ekipu mu čine stalni suradnici, scenografkinja i autorica kostima Ana Savić Gecan, dramaturg Ivica Buljan, koreografkinja Natalija Manojlović, a glazbu je prvi put za dječju predstavu napisao Damir Martinović Mrle, lider riječke rock-grupe LET 3.
Pjesma s elementima dramskih dijaloga ili prekrasan dramolet za djecu, “Ježeva kućica” je remek djelo Branka Ćopića. Nešto tako milo i čedno, jednostavno i opojno, postalo je dijelom naše tradicije. Podsjeća na klasike poput Medvjeda Pooha u anglosaksonskoj dječjoj književnosti. Ježurka Ježić je usamljenik s bodljama kao jamcem svoje neovisnosti. Za generacije djece postao je pravo malo šumsko božanstvo. Tko se ne sjeća otmjene domaćice Lije koja je pozvala Ježurku na gozbu, a kad je odbio prenoćiti u njezinom domu, krenula je za njim da vidi u kakvoj to raskošnoj kući stanuje. Vuk, medvjed i divlja svinja pridružili su joj se u uhođenju Ježurke. Koristeći se utjecajem narodnog pjesništva, Ćopić je napisao ponosnu himnu. To je apoteoza o kući kao vrhunskom utočistu, ali ne i pohvala svome koje negira drugo. Ovo je oda slobodi- kao u najboljim bajkama Braće Grimm djeca su potaknuta da postaju samostalna.
Oblikovatelj svjetla je Nikša Mrkonjić, a koreograf Natalija Manojlović. Za glazbu je zadužen
Damir Martinović Mrle (Let 3).
Uloge: Ana Vilenica, Mladen Badovinac , Ivana Roščić, Martina Vrbos, Stipe Kostanić, Natalija Manojlović, Vladimir Atomic Smud, Domagoj Dittrich, Davor Ćiković, Martina Drezga i Nikola Zdelar.
Maestro Vjekoslav Šutej danas je u 14.20 sati umro u bolnici Rebro. Nakon što mu je prošlog ljeta dijagnosticirana leukemija, maestro se liječio u klinici u Seattleu.
Bio je hospitaliziran u bolnici Merkur, gdje je proveo cijelo ljeto. Tijekom tri mjeseca samo je tri tjedna proveo kod kuće. Potom je prebačen na Rebro. Tamo mu je obavljena druga transplantacija koštane srži, a maestrovo tijelo ju nije prihvatilo.
Zahvaljujući roditeljima koji su pjevali u Hrvatskom narodnom kazalištu, proveo je skoro cijelo djetinstvo u glazbenom okruženju. Studirao je u klasi Igora Gjadrova na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Poslijediplomski studij je završio u Rimu kod Franca Ferrarea.
Bio je umjetnički ravnatelj i glavni dirigent Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu od 1984. do 1989.
U Španjolskoj Šutej je akademik i član Kraljevske akademje lijepih umjetnosti. Osnovao je Kraljevski simfonijski orkestar Seville, te je bio njegov umjetnički direktor i glavni dirigent do 1996. godine.
Godine 1994. debitirao je u Bečkoj državnoj operi gdje se je istaknuo u dosad 100 izvedbi opera kao što su Pikova dama, La Bohème, Don Carlos, Cavalleria rusticana, I Pagliacci, Aida, Židovka, Tosca i Carmen. Godine 2001. otvorio je sezonu iste operne kuće s Don Carlosom u kojemu su naslovne uloge pjevali Neil Shicoff, Ferruccio Furlaneto i Maria Mescheriakova. Izvedba je bila uživo prenošena na glavnim trgovima u Beču i Grazu.
Dobitnikom je mnogobrojnih priznanja (Orden grada Beča, Nagrada grada Zagreba itd.), počasnim članom Real Academia de Belles Artes i počasnim građaninom Sevilje. Bavi se i pedagoškim radom: redovni je profesor dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
