Zagrebancija

Žene na tržištu rada i dalje potplaćene, a najveće razlike pronalazimo među najobrazovanijima

FOTO: Pixabay

S ciljem jačanja svijesti o neravnopravnom položaju žena na tržištu rada, vidljive i u činjenici da se u oglasima za posao nazivi radnih mjestu standardno pišu u muškom rodu, prošle godine je portal MojPosao pokrenuo inicijativu u okviru koje su u tjednu u kojem je obilježen Međunarodni dan žena, nazivi radnih pozicija bili pisani u ženskom rodu.

S inicijativom su, uz podršku Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, nastavili i ove godine. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

Žene su i dalje potplaćene – prosječna plaća muškaraca iznosi 7.469 kuna, što je čak tisuću i dvjesto kuna više od mjesečnog prihoda žena (6.255 kuna), a osobito su potplaćene radnice u uslužnim djelatnostima, turizmu i ugostiteljstvu te prodaji.

Zanimljivo, najveće razlike u plaći pronalazimo među onima s najvišim stupnjem obrazovanja – žene s završenim postdiplomskim studijem ili MBA poslovnom školom imaju 26% niže plaće u odnosu na jednako obrazovane muškarce.

Također, umjesto da se jaz u mjesečnim primanjima smanjuje s godinama radnog iskustva, on se povećava.

Naime, razlika u plaći muškaraca i žena s manje od godinu dana iskustva iznosi 16% u korist muškaraca, među onima s 3 do 5 godina staža raste na 19%, a najveći nesrazmjer (22%) pronalazimo kod zaposlenika s više od šest godina iskustva.

Promatrano prema dobi, najveće razlike u korist muškaraca kreću u dobi od 35 godina na više, što ne čudi obzirom da upravo u tom periodu života žene često svoju karijeru stavljaju na pauzu kako bi se posvetile zasnivanju obitelji zbog čega pati njihov poslovni razvoj.

Najmanje razlike u plaćama među spolovima pronalazimo kod visokoobrazovanih zaposlenika gdje žene imaju u prosjeku 18% nižu plaću nego muškarci te kod srednje obrazovanih zaposlenika (-17%), dok su najveće razlike kod najviše obrazovanih, točnije onih s postdiplomskim ili MBA poslovnim školama gdje su žene u prosjeku čak 26% manje plaćene.

Srednje velike privatne tvrtke u stranom vlasništvu rade najveću razliku

U srednje velikim tvrtkama (20 do 49 zaposlenika) razlika u plaćama između žena i muškaraca je najmanja, 12%, dok su najveće razlike u najvećim tvrtkama, s više od tisuću zaposlenika, gdje žene u prosjeku imaju 17% nižu plaću.

Privatne tvrtke rade veće razlike u iznosu plaća po spolovima nego državne, dok u udrugama žene imaju 1% veću plaću nego muškarci. U privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu žene su plaćene 16% manje nego muškarci, dok su u stranim kompanijama plaćene 19% manje. U državnim tvrtkama žene su plaćene 10% manje, a u javnoj i lokalnoj samoupravi 8% manje.

Na istom radnom mjestu žene su u prosjeku 8% manje plaćene od muškaraca

Jedan od razloga nižih plaća žena, pored onog da češće karijeru stavljaju na pauzu zbog obitelji, je i taj da žene u većoj mjeri rade u slabije plaćenim djelatnostima kao što su turizam i ugostiteljstvo te prodaja, dok u više plaćenim djelatnostima poput IT-a dominiraju muškarci. Pogledamo li plaće po pozicijama žene su u prosjeku 8% manje plaćene od muškaraca.

Uspoređujući zanimanja, najveće razlike u iznosu plaća u korist muškaraca vidimo među dizajnerima (žene, u prosjeku, imaju 28% niže plaće), produkt menadžerima (-28%), prodajnim inženjerima (-27%), fotografima (-27%) te poslovođama u proizvodnji (-27%).

S druge strane, žene su u prosjeku više plaćene na sljedećim radnim mjestima: voditelj ljudskih resursa (+23% u odnosu na muškarce), revizor (+16%), geodetski tehničar (+15%) te stomatolog (+14%).

Borba za ravnopravnost koja traje i danas

Smisao Dana žena oduvijek se ogledao u skretanju pozornosti na neravnopravan ekonomski, društveni i politički položaj žena u odnosu na muškarce, vidljiv i u činjenici da se u oglasima za posao nazivi radnih mjestu standardno pišu u muškom rodu.

Stoga, MojPosao je i ove godine nastavio s inicijativom protiv rodne diskriminacije na tržištu rada.

Od 8. do 14. ožujka svi oglasi poslodavaca koji podržavaju inicijativu bit će objavljeni u ženskom rodu pa se posloprimci umjesto na oglas za, primjerice, zavarivača mogu prijaviti na onaj za zavarivačicu, odnosno prodavačicu, vozačicu kamiona ili grafičku dizajnericu.

Exit mobile version