Svjetski dan moždanog udara, koji se svake godine obilježava 29. listopada, u 2025. godini posebno je usmjeren na povećanje svijesti o hitnosti prepoznavanja simptoma i važnosti brzog djelovanja – jer, kako poručuju stručnjaci, „svaka minuta je važna“.
Moždani udar, poznat i kao cerebrovaskularni inzult, „kap“ ili apopleksija, ozbiljno je neurološko stanje nastalo naglim poremećajem cirkulacije u mozgu. Zbog prestanka ili smanjenog dotoka kisika i hranjivih tvari, događa se oštećenje živčanih stanica, što može uzrokovati trajne posljedice na govor, pokret, pamćenje i druge osnovne funkcije.
Zašto je ovogodišnji dan važan?
Tema kampanje za 2025. godinu – **„Svaka minuta je važna“ – podsjeća da su prve minute nakon moždanog udara, tzv. „zlatni sat“, ključne za spašavanje moždanih stanica i povećanje šansi za preživljavanje i oporavak. U samo jednoj minuti može propasti čak 1,9 milijuna moždanih stanica, što podcrtava hitnost trenutne reakcije i poziva građane da odmah pozovu hitnu pomoć čim se pojave simptomi.
Statistike su jasne i zabrinjavajuće: svake minute u svijetu 30 ljudi doživi prvi moždani udar, a jedan od četvero ljudi tijekom života iskusit će ovu ozbiljnu bolest. Moždani udar spada među vodeće uzroke smrti i invaliditeta globalno, a ni Hrvatska ne zaostaje za svjetskim trendovima.
Prema podacima HZJZ‑a, u 2024. godini moždani udar je bio treći uzrok smrti u Hrvatskoj – umrlo je 3 656 osoba, što čini 7,2 % svih umrlih. Više od 60 % moždanih udara događa se osobama mlađim od 70 godina, a čak 16 % ih je mlađe od 50 godina.
Kako prepoznati moždani udar?
Stručnjaci naglašavaju da je pravovremeno prepoznavanje simptoma ključno jer brzo reagiranje može spasiti život i umanjiti trajne posljedice. HZJZ opisuje prepoznavanje moždanog udara kroz jednostavnu GROM metodu – akronim koji pomaže svima da zapamte osnovne znakove: 1. osoba ima otežan ili nerazumljiv govor, ne može ravnomjerno podići obje ruke, 2. javlja se utrnulost ili slabost lica, ruke ili noge, najčešće samo na jednoj strani, 3. hitna je reakcija neophodna – odmah nazovite hitnu pomoć.
Pravovremeno prepoznavanje ovih simptoma i brza medicinska intervencija mogu biti presudni za ishod – odvajaju put do potpunog oporavka od dugotrajnih posljedica i trajnog invaliditeta.
Tko je u riziku i kako ga možemo spriječiti?
Moždani udar ne bira – pogađa ljude svih dobi. Iako učestalost raste s godinama, značajan broj udara događa se i osobama mlađim od 50 godina, što naglašava važnost svijesti o rizicima i ranom djelovanju.
Postoji niz faktora rizika koje možemo kontrolirati i mijenjati, a time značajno smanjiti vjerojatnost moždanog udara. Među najvažnijima su: 1. visoki krvni tlak – ključni čimbenik rizika; često ne daje simptome, pa se naziva „tihi ubojica“, 2. pušenje, 3. nepravilna prehrana, 4. tjelesna neaktivnost, 5. pretilost, 6. visoka razina kolesterola, 7. šećerna bolest, 8. prekomjerna konzumacija alkohola, 9. srčane aritmije, poput fibrilacije atrija.
Uz prepoznavanje i liječenje ovih faktora, prevencija moždanog udara uključuje i usvajanje zdravih životnih navika – pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, redovitu tjelesnu aktivnost, kontrolu tjelesne težine te izbjegavanje štetnih navika.
Zašto je važno slušati poruku ovog dana?
Poruka kampanje Svjetske organizacije za moždani udar i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije samo edukativna, nego i životno važna: prepoznavanjem simptoma i brzim djelovanjem možemo spasiti živote, ali i očuvati mogućnost samostalnog života, govor, pamćenje i motoričke funkcije.
Svjetski dan moždanog udara pruža priliku da se građani podsjete na važnost poznavanja simptoma, prepoznavanja rizičnih čimbenika i važnosti redovitih liječničkih pregleda. Uz to, potiče na promjenu životnih navika koje mogu značajno utjecati na smanjenje rizika.
Svaka minuta je važna – ne samo 29. listopada, nego svaki dan, jer brza reakcija i pravovremena pomoć mogu spasiti život, očuvati funkcije mozga i znatno poboljšati kvalitetu života.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA