Zagrebancija

Pozivaju da se u prosincu ne plate rate kredita

Autor: Ivana Šimac 11/24/2013 12:54

– Razgovarajući sa prijateljem rekao je da bi ovako nešto trebalo napraviti. Kako već dugo razmišljam na koji način da protresemo malo ovu državu na što jeftiniji i legalan način napravio sam ovaj profil i pozivam vas sve da ga djelite dalje, da pozovete na ovu akciju i ljude koji nemaju fejs, jednostavno da lihvarskim bankama oduzmemo dobit u mjesecu u kojem očekuju najveću i da se konačno smanje kamate na kredite u RH, trebali su biti smanjeni kada smo ušli u EU, ali eto strani robovlasnici žele još malo na nama zaraditi, a naši korumpirani političari, koji mogu to sve promjeniti miruju, vjerovatno zbog toga što ih plaćaju isti ti bankari – odmah je na početku objasnio inicijativu ‘Recimo NE bankama’, koje se sve više spominje po društvenim mrežama, sam začetnik Davor Hajnić.

Iznenadilo me kada sam vidjela kako mi na jednoj društvenoj internetskoj stranici iskače vrlo jasan poziv, ‘Recimo NE bankama’. Prilično odrješito pomislila sam, ali može li uopće bankama reći ne, obzirom na njihov položaj i status unutar društva.

Međutim, odmah na prvu mi se učinilo kako je poziv na takav masovni protest, koji bi kulminirao ne plaćanjem kredita čitavog prosinca, poguban za građane, ako ništa, zakonski. Davor mi objašnjava drugačije.

– Ljudi ne snose nikakve posljedice. Dobit će opomenu, neće imati skoro nikakve kamate, a smatram da bi time mogli stati bankama na kraj. Možda se varam, ali treba pokušati nekako i njih stjerati u kut – nastavlja Davor.

Slična inicijativa pokrenuta je još 2008. godine na dalekom Islandu. Banke su nacionalizirane, a ovakav bunt građana pokazao se kao dugoročno uspješan.

– Građani su doslovno napravili veliku bunu, tihu bunu bez prosvjeda, bez izlazaka na cestu. Jednostavno su skinuli i vlast i Vladu. Ljude koje su bili odgovorni za nastanak krize na Islandu su spremili u zatvor i financijski su promijenili masu stvari na Islandu. Čak su i dug prema Velikoj Britaniji izbrisali, a promijenili su i Ustav – Davor je usporedio inicijativu s onom na Islandu

Možda je najveći problem što su kamatne stope u Hrvatskoj jedne od najviših u Europi.

– U državama Europske Unije prosječna kamatna stopa za stambeni kredit je oko 2,8 posto, dok je u Hrvatskoj to oko pet, šest posto i to je najmanja kamatna stopa u našim bankama. U Luksemburgu je svega 1,8 posto kamata na stambeni kredit, a ne moramo uopće pričati o usporedbi prosječnog mjesečnog standarda jednog Hrvata i stanovnika Luksemburga – završava Hajnić.

Inicijator ove grupe ne želi napraviti revoluciju, nego tvrdi kako je potrebno jednom zauvijek onima koji nas godinama beskrupulozno kradu, dati do znanja kako smo mi, narod, brojniji i kako na kraju ipak mi odlučujemo hoćemo li preuzeti stvari u svoje ruke.

 

Exit mobile version