Kako bi se dodatno osnažile stručne kompetencije zdravstvenih djelatnika i drugih stručnjaka koji se u svakodnevnoj praksi susreću s osobama kod kojih je prisutna rizična ili štetna konzumacija alkohola, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), organizirao je cjelodnevnu radionicu pod nazivom „Kratke intervencije zbog uporabe alkohola u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“. Ova edukacija nastavak je višegodišnjeg nastojanja da se u hrvatski zdravstveni sustav snažnije uvedu preventivni alati i komunikacijski modeli koji su u drugim europskim zemljama dokazano pridonijeli smanjenju štetne konzumacije alkohola.
Radionica je okupila liječnike obiteljske medicine, medicinske sestre, psihologe, psihijatre, socijalne radnike i stručnjake županijskih službi za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti. Riječ je o profesionalcima koji su nerijetko prvi koji mogu uočiti rizične obrasce pijenja, ali im u praksi često nedostaje vremena, strukture ili specifičnih komunikacijskih alata za vođenje razgovora o alkoholu s pacijentima. Upravo su zato glavne teme radionice bile prepoznavanje ranih znakova problematične konzumacije, motivacijsko savjetovanje te primjena kratkih, strukturiranih intervencija koje traju svega nekoliko minuta, ali mogu imati dugoročan učinak na zdravlje osobe.
Na radionici je istaknuto kako je koncept kratkih intervencija dokazano učinkovit u brojnim zdravstvenim sustavima diljem Europe. Te intervencije ne zahtijevaju dugotrajno savjetovanje, već se temelje na kratkom, jasno strukturiranom razgovoru usmjerenom na informiranje pacijenta o rizicima i poticanje promjene ponašanja. Naglašeno je kako su se rani razgovori pokazali presudnima kod pacijenata koji još nisu razvili ozbiljnije poremećaje, ali se nalaze u fazi koja nosi značajne zdravstvene rizike.
U edukacijskom dijelu radionice prikazani su primjeri iz prakse, kratki video scenariji i simulacije razgovora u kojima su sudionici aktivno sudjelovali. Kroz takve aktivnosti raspravljalo se o najčešćim preprekama koje se javljaju u komunikaciji s pacijentima — od negiranja problema, straha od stigme i sramoćenja, do nedostatka vremena i prostora u ordinaciji. Posebna pozornost posvećena je i tome kako pristupiti pacijentima koji dolaze iz obitelji s dugotrajnom tradicijom pijenja, što se često percipira kao „normalno“, kao i onima koji zbog profesionalnih, socijalnih ili psiholoških faktora imaju povećan rizik od razvijanja ovisnosti.
Statistički podaci prezentirani na radionici jasno ilustriraju širinu problema. Štetna konzumacija alkohola ostaje jedan od najznačajnijih čimbenika rizika za obolijevanje i prijevremenu smrtnost u Hrvatskoj. Prema rezultatima Istraživanja o stanju u području ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske (2023.), čak 89,7 % odraslih osoba barem je jednom u životu konzumiralo alkohol, dok se najviša prevalencija aktivnih konzumenata bilježi među mladima u dobi od 25 do 34 godine (73,5 %). Istodobno, podaci pokazuju da je svakodnevno opijanje najčešće među osobama starije životne dobi, posebno u skupini od 55 do 64 godine, što ukazuje na dugoročne i dublje ukorijenjene obrasce pijenja koji zahtijevaju drugačiji pristup prevenciji.
Unatoč tome što su posljedice prekomjernog pijenja jasno dokumentirane — od povećanog rizika za kardiovaskularne bolesti i karcinome, do psihičkih poremećaja, obiteljskog nasilja i prometnih nesreća — stručnjaci upozoravaju da se rizična konzumacija i dalje često ne prepoznaje na vrijeme. Mnogi pacijenti ne prijavljuju stvarne količine alkohola koje konzumiraju, a zdravstveni djelatnici, suočeni s brzim tempom rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ponekad nemaju dovoljno prilika za detaljniji razgovor.
Zato je ova radionica bila važan korak prema stvaranju sustavnijeg pristupa u ranom otkrivanju problema. Organizatori naglašavaju da kontinuirane edukacije podižu profesionalne vještine, ali i potiču promjenu percepcije o ulozi zdravstvenih djelatnika u prevenciji ovisnosti.
Jačanjem stručnih kapaciteta i promicanjem otvorenog razgovora o alkoholu, hrvatski zdravstveni sustav nastavlja ulagati u prevenciju kao jedan od najisplativijih i najhumanijih pristupa zaštiti javnog zdravlja.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA