Zagrebancija

Hasanbegović, Puhovski i Jakovina raspravljali o Trgu maršala Tita

Trenutno najkontroverzniji trg, onaj maršala Tita, i dalje je tema mnogih rasprava i tribina. Zadnja u nizu održana je u Privredniku, a na kojoj su svoje, već znane, stavove argumentirali bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović te profesori na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Žarko Puhovski i Tvrtko Jakovina. Tribinu je otvorio moderator,novinar Saša Kosanović, pitanjem za Hasanbegovića o tome kako Esih i on svojih zahtjevom za promjenu imena trga uvjetuju većinu Milanu Bandiću u zagrebačkoj skupštini.

– Vjerovali ili ne, mi o tome nikada nismo pregovarali. Dapače, nikada nismo o tome progovorili niti riječ. Mi smo jasno postavili ključni uvjet za razgovore. Netko je to naziva ultimatumom, realno to i je jedna vrsta ultimatuma. No, to je zapravo naš politički stav koji bilo koji od aktera može i ne mora prihvatiti. Skupština ima 51 zastupnika, dakle većina, ako se ne može pronaći pod našim uvjetom, može se potražiti na drugoj strani- odgovorio je Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik.

Profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Žarko Puhovski, za nastalu situaciju krivi zagrebačku ljevicu koja nije htjela u koaliciju s ponovnim prvim čovjekom Zagreba- Bandićem.

– Ako su mogli ići s Churchillom, ne vidim po čemu bi Bandić bio gori od Churchilla. Ne mislim da se radi o fašizaciji kao globalnom problemu, toga ima, po mom sudu, manje nego što se misli. No, kada bih vjerovao da se radi o fašizaciji išao bih s crnim vragom protiv fašista- odlučan je profesor Zlatko Puhovski.

Poteglo se i pitanje referenduma.

– Niti jedna ulica u Zagrebu nije postavljena putem referenduma. Ne vidim apsolutno nikakav razlog da se u ovom slučaju radi presedan. Svi dobro znamo da je taj referendum potencijalno gubljenje vremena. Zakonski okviri su takvi da gotovo niti jedan referendum, zbog male izlaznosti, u Republici Hrvatskoj ne može biti uspješan- stav je Hasanbegovića.

No, ključno pitanje postavlja profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a koje postavljaju i mnogi građani.

– Hrvatska je, nakon 26 godina,tu gdje je. Pitanje je kako je ovo tema naše rasprave, kako je ovo tema koja dovodi kamere. Zašto ne razgovaramo o stvarima koje će od Hrvatske do 2050. godine učiniti zemljom od 3,5 milijuna stanovnika i vjerojatno još gorim mjestom za život nego što smo to ikada bili- pita se Tvrtko Jakovina s FFZG-a.

Exit mobile version