U razdoblju od 1. do 7. listopada kada se u Republici Hrvatskoj obilježava Nacionalni tjedan dojenja, posebna se pažnja posvećuje važnosti ovog prirodnog i nezamjenjivog načina prehrane novorođenčadi. Upravo u tom kontekstu u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu održan je stručni skup pod nazivom „Edukacijom do podrške dojenju: jačanje kompetencija zdravstvenih djelatnika“ namijenjen prvenstveno zdravstvenim djelatnicima koji u svom radu dolaze u kontakt s trudnicama, rodiljama i dojiljama. Ovaj skup nije bio tek još jedan stručni događaj u kalendaru zdravstvenih institucija – bio je to konkretan korak prema jačanju podrške dojenju kao jednom od ključnih javnozdravstvenih prioriteta.
Dojenje kao temelj zdravlja
Dojenje predstavlja najprirodniji, najzdraviji i emocionalno najbogatiji način prehrane djeteta u prvim mjesecima života. Majčino mlijeko je savršeno prilagođeno potrebama djeteta, pruža optimalnu prehranu, jača imunitet, smanjuje rizik od mnogih bolesti i stvara snažnu emocionalnu vezu između majke i djeteta. No, iako je dojenje prirodan čin, ono nije uvijek lako niti intuitivno – ono je vještina koju majke uče, često uz pomoć stručnjaka i okoline.
Upravo zato je podrška okoline, a osobito zdravstvenih djelatnika od iznimne važnosti. Od ginekologa i primalja preko pedijatara i patronažnih sestara pa sve do savjetnika za dojenje – svi oni čine mrežu podrške bez koje mnoge žene ne bi uspjele ustrajati u dojenju, osobito u izazovnim prvim tjednima nakon poroda.
Uloga edukacije zdravstvenih djelatnika
Stručni skup održan u HZJZ-u fokusirao se upravo na nužnost kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika. Današnji zdravstveni sustav mora biti opremljen znanjem, vještinama i empatijom kako bi mogao odgovoriti na potrebe suvremenih roditelja. Edukacija nije jednokratna, ona mora biti trajna, prilagođena novim znanstvenim saznanjima i praksama, ali i osjetljiva na individualne potrebe majki i obitelji.
Tijekom skupa naglašeno je kako podrška dojenju nije samo medicinsko pitanje, već i društveno, emocionalno i kulturno. Zdravstveni djelatnici imaju ključnu ulogu u osnaživanju majki, ali i u razbijanju mitova i predrasuda koji još uvijek prate dojenje – bilo da se radi o zabludama ili o društveno neprihvatljivim aspektima dojenja u javnosti. Kroz stručno usavršavanje, zdravstveni djelatnici postaju ne samo izvor informacija, već i glas razuma i podrške u trenutku kada su majkama najpotrebniji.
Zajednički doprinos kulturi dojenja
Važno je naglasiti da se podrška dojenju ne može svesti samo na osobnu odgovornost majke. Potrebna je šira društvena mobilizacija – obitelji, zajednice, poslodavaca, zakonodavaca i medija – kako bi se stvorilo okruženje u kojem je dojenje najlogičniji, najprirodniji i najpodržaniji izbor.
U tom kontekstu, stručni skupovi poput ovoga nisu izolirani događaji, već dio šire strategije javnog zdravstva usmjerene na promicanje dojenja. Oni doprinose stvaranju mreže educiranih stručnjaka koji mogu odgovoriti na sve izazove s kojima se majke suočavaju – od početnih poteškoća s pravilnim položajem djeteta preko problema s proizvodnjom mlijeka pa sve do povratka na posao i održavanja laktacije.
Zaključak
Dojenje nije samo nutritivna potreba – ono je i temelj emocionalne sigurnosti, tjelesnog razvoja i jačanja odnosa između majke i djeteta. No, da bi ono postalo norma, a ne iznimka, potrebna je stalna edukacija zdravstvenih djelatnika, aktivna podrška zajednice i jasno oblikovane javne politike.
Stručni skup „Edukacijom do podrške dojenju: jačanje kompetencija zdravstvenih djelatnika“ još je jednom potvrdio koliko je važno ulagati u znanje, osjetljivost i međusobnu suradnju svih dionika. Samo tako možemo osigurati da svako dijete ima priliku za najbolji mogući početak – početak uz majčino mlijeko, ljubav i sigurnost.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA