Gradski zastupnik Renato Petek u suradnji s Hrvatskom Udrugom Pčelara Pčelinjak provodi inicijativu kojom bi se uredilo držanje pčela na području cijelog grada Zagreba. Inicijativa je puštena u skupštinsku proceduru, a više o tome doznali smo od samog zastupnika.
“Radi se o tome da su pčele svuda oko nas. Pčele su u svim dijelovima grada, one ne prepoznaju granice gradskih četvrti. Prema trenutnim važećim propisima, urbanim pčelarstvom se možemo baviti na područjima u obodima grada, ali ne na svim dijelovima”, rekao je Petek. “Ovom inicijativom bi se regulirala pravila gdje i kako se mogu držati pčele. Ne samo u gospodarske, već i u edukativne i zdravstvene svrhe.” To znači da bi se, po uzoru na svjetske metropole, u našim parkovima mogle postaviti zajednice pčela. A Petek kao mogućnosti postavljanja navodi i zgradu gradskog poglavarstva, dakle gradske uprave, muzeje, kazališta, gdje god da je primjereno.
Zagreb je, vrijedi napomenuti, već petu godinu zaredom grad bez pesticida. Tako bi se ovom inicijativom pomoglo daljnjem razvoju i održavanju bioraznolikosti, čime bi se poboljšala i kvaliteta života Zagrepčana. Pčele su globalno na pomoru, a godišnje im se brojka smanjuje za 30 do 50 posto, stoga je ovakva inicijativa prijeko potrebna. A ekološki osviješteni pčelari, kako doznajemo, vrlo su inkluzivni.
“Proteklih godina, što je bitno, kroz razne udruge uključuju se i osobe s invaliditetom. Nauče sve o pčelarstvu i postanu pčelari, a to je još jedna prigoda da se odradi jedna inkluzija osoba s invaliditetom. Takvih lijepih primjera već postoji više i sigurno bi se u tom smjeru mogla razvijati i ova inicijativa”, doznajemo od Peteka.
A razmišljalo se i o onima koji se pčela boje ili su skloni alergijskim reakcijama. Predsjednik udruge Pčelinjak uvjerio nas je da radom ove inicijative ničiji život neće biti stavljen na kocku.
“Naša udruga, Hrvatska Udruga Pčelara Pčelinjak, već preko 15 godina zbrinjava rojeve u gradu Zagrebu. Po našem saznanju, u užem dijelu, centru grada Zagreba živi 500 zajednica, tako da su pčele prisutne. Postoje pravila za postavljanje košnica na siguran način i za pčele i za ljude. Kad se 2-3 košnice postave na taj način, čovjek je na dva metra od tog mjesta ugrožen kao i na bilokojoj livadi u gradu Zagrebu, u bilokojem parku. Nema opasnosti da će ga pčele napasti”, ohrabruje nas predsjednik udruge Dražen Jerman.
Uz postojanje školskog pčelinjaka na Kampusu Borongaj, za budućnost, ali i sigurnost urbanog pčelarstva uistinu se ne bojimo. A pčelari se mogu pohvaliti i vrlo tehnološki naprednim projektima.
“Ove smo godine napravili interaktivnu kartu rojeva u gradu Zagrebu, ali i pčelinjih zajednica za koje znamo gdje žive. Na našoj stranici svaki građanin može pogledati koja je svrha toga. Ljudi koji imaju razvijenu alergiju na ubod, mogu na proljeće pogledati na karti gdje je učestala pojavnost rojeva, i malo pripaziti na tim dijelovima grada”, nastavlja Jerman.
Kako smo i očekivali, pčele koje žive u gradu su bez nadzora, a jedini koji ih može držati pod kontrolom je upravo – pčelar. Ipak, i dalje su u većoj opasnosti od ljudi, stoga se možemo samo nadati da će ova inicijativa, koja spaja administraciju i pčelare, konačno biti i prihvaćena.
