Njegovi projekti gradnje, obnove ili urbane opreme susreću se na gotovo svakom koraku. Zagrebačka katedrala, Muzej za umjetnost i obrt, groblje Mirogoj, samo su neki važni objekti koje je Herman Bolle gradio ili sudjelovao u gradnji. A sudjelovao je i u svim važnim pitanjima urbanističkoga oblikovanja Zagreba. Iako je sagradio pola Zagreba, izgleda kako je za Zagrepčane i dalje enigma.
– Ne znam, nikada čula – rekla je prolaznica.
– Ni ja ne znam tko je on bio – dodao je njezin dečko.
– A? Kako ste rekli? Herman Bolle? Evo, stvarno prvi put čujem za njega – začuđeno je rekao stariji gospodin.
– Pojma nemam tko je to bio i što je napravio. Zašto je on uopće važan? – upitala se studentica.
– Herman Bolle? Ne, nikada nismo čuli za njega niti znamo zašto je on bitan, uopće nam nije poznato to ime – izjavili su turisti iz Kine.
Gotovo je nepregledan broj Hermanovih ostvarenja i projekata na području primijenjenih umjetnosti, a rijetki su oni koji su ipak čuli za ovoj velikog umjetnika.
– Herman je bio arhitekt. Bila sam na jednom predavanju gdje su pričali o njegovim postignućima – rekla je Zagrepčanka.
– On je napravio dosta važnih projekata po Zagrebu. Znam za Mirogoj i Zgarebačku katedralu, a radio je i po drugim gradovima u Hrvatskoj – izjavio je stariji gopodin.
Herman Bolle u Hrvatskoj djelovao punih pedeset godina, a realizirano je njegovih 150 većih radova. S obzirom da Zagrepčani ne znaju za lik i djelo arhitekta koji je izgradio pola glavnog grada, tko zna hoće li ikome ostati u sjećanju najpoznatije fontane kojima se hvali zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
