Autor:: Tin Jandrašek 2/26/2010 13:58
Hrvatski se sport trenutno nalazi u iznimno rizičnim i neizvjesnim vremenima prelaska iz državnog upravljanja sportom na tržišni princip. Nažalost, osim pojedinih uspješnih primjera, uglavnom vezanih uz popularne i trofejne domaće sportove kao što su nogomet, rukomet, skijanje, košarka i vaterpolo, pronalaženje sponzora je uglavnom više izuzetak nego pravilo.
O ovoj iznimno važnoj temi za preživljavanje hrvatskog sporta, govorilo se na Okruglom stolu na kojem su se okupili predstavnici svih karika sportskog lanca, od sportaša i sponzora do predstavnika klubova i medija.
Mladost i Iskon – primjer dobre suradnje sponzora i kluba
Dopredsjednica stolnoteniskog kluba Mladost Iskon Dijana Vetturelli objasnila je kako je malim sportovima teže doći do sponzora, te na vlastitom primjeru pokazala kako klub mora imati jasnu viziju prije nego što krene u sponzorsku utrku.
– Traženje sponzora treba shvatiti kao posao. Treba imati strategiju i tome pristupiti ciljano i profesionalno. Stolni tenis je vrlo uspješan sport, no nije dovoljno popraćen u medijima pa ga je teško komercijalizirati – izjavila je Vetturelli, čiji je klub ipak uspio privući jednog velikog sponzora poput Iskona, no to se nije dogodilo slučajno, što i potvrđuje Saša Kramar, predsjednik Uprave Iskon Interneta.
– Mi dobivamo mnogo zahtjeva za sponzorstvom, ali Mladost nam je među rijetkima ponudila jasnu viziju svog projekta koji smo odlučili popratiti. Pregovori s klubom trajali su čak godinu dana – rekao je Kramar.
Sponzorima su privlačni sportaši sa invaliditetom
Posao pronalaženja sponzora jednako je bio težak i sportašima s invaliditetom. Naša proslavljena plivačica Ana Sršen među prvima je probila led.
– Moj ugovor je djelovao kao domino efekt. U našem slučaju, možda sponzorima i nije bitan toliko rezultat, koliko im je važno da ih se poistovjeti sa invalidima koji postižu iznimne rezultate unatoč poteškoćama – izjavila je Sršen.
Ulazak Atlantic grupe u košarku
Jedan od svježih primjera surađivanja nekog većeg sponzora sa sportašima, je ulazak Atlantic grupe u KK Cedevitu, koja se u nekoliko godine preporodila i sada uspješno nastupa u regionalnoj ligi sa najvećim hrvatskim klubovima.
– Već petu sezonu igramo pod imenom Cedevita. Naš generalni sponzor nam nije bio dovoljan. Morali smo pronaći i druge kako bi normalno funkcionirali, jer trenutno u školi košarke okupljamo 350 djece – rekao je Krešimir Novosel direktor KK Cedevite, koji je dodao kako je košarka u Hrvatskoj na nižim granama nego u svijetu.
– Sponzorstvo je jedan od kanala pomoću kojeg se komunicira sa građanstvom – kratko je objasnio Damir Ciglar direktor Imago reklamne agencije, koji je objasnio kako određeni sport postaje mali ili veliki ovisno o tome koliko je popularan, tj. koliko ima gledatelja.
– Jednog našeg klijenta nagovarali smo da uđe u Medveščak, jer smo pretpostavili kako će biti popularan kao i prije – rekao je Ciglar.
Jura Ozmec: Svi mediji osim HRT-a okreću se žutilu
Nakon što su se na Okruglom stolu izredali sportaši, predstavnici klubova i agencija, na red su došli i mediji. Predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara Jura Ozmec, koji je ujedno i dugogodišnji član HRT-ove sportske redakcije svoj govor započeo je podatkom da je prije na području bivše Jugoslavije djelovalo 50-ak medija, dok ih danas u Hrvatskoj ima oko 250.
– I jedina dodirna točka tim medijima, osim HRT-a, je da pokušavaju biti žuti. Tako je ovih dana najvažnija vijest bila kako je Ivana Brkljačić udarila Blankinog menadžera, a ne to da je Blanka Vlašić pobijedila na skakačkom mitingu u Splitu – započeo je oštro Ozmec, koji je direktoru KK Cedevite ponudio objašnjenje zašto je košarka na nižim granama nego prije.
– Rukomet je pregazio košarku, jer oni osvajaju sve, a košarkaši ništa. I dogodilo se to da se interes medija automatski okrenuo sportu koji donosi bolje rezultate – rekao je Ozmec, te na kraju dodao kako su se pojavom komercijalnih nacionalnih televizija, prava za sportske prijenose povećala za 17 puta, u čemu vidi glavni problem zašto državna televizija prenosi manje sporta, pogotovo onog manje atraktivnog.
– HRT nema ni uvjete za prenošenje biciklizma ili jedrenja. U ovom trenutku su nam maksimalni dosezi dvoranski i stadionski sportovi – završio je Jura Ozmec.
