Hrvatski dan moždanog udara: Bolest koja ne bira godine

I ove godine, 21. lipnja, obilježen je Hrvatski dan moždanog udara – dan posvećen podizanju svijesti o jednoj od najsmrtonosnijih i najtežih bolesti današnjice. Moždani udar u Hrvatskoj je četvrti vodeći uzrok smrtnosti i prvi uzrok invaliditeta kod odraslih osoba, što ga čini ne samo medicinskim, već i ozbiljnim društvenim i ekonomskim problemom.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u našoj zemlji svake godine moždani udar doživi između 8.000 i 10.000 ljudi, a velik dio preživjelih ostaje s trajnim posljedicama – od poremećaja govora i pamćenja, do djelomične ili potpune oduzetosti. Upravo zato, stručnjaci neprestano upozoravaju da je prevencija najvažniji alat u borbi protiv moždanog udara.

Moždani udar – „udar mozga“ koji ne bira godine

Moždani udar nastaje kada krvna žila u mozgu pukne ili kada je začepljena ugruškom, čime se prekida dotok krvi i kisika u mozak. Bez kisika, živčane stanice vrlo brzo odumiru. Statistike pokazuju da u svakoj minuti od početka moždanog udara propada gotovo dva milijuna živčanih stanica, a time se nepovratno gube funkcije za koje su one odgovorne – govor, pokret, vid ili pamćenje.

Iako se najčešće javlja u starijoj životnoj dobi, moždani udar sve češće pogađa i mlađe osobe, osobito one s nereguliranim krvnim tlakom ili nezdravim životnim navikama.

Prevencija – najjače oružje u borbi protiv moždanog udara

Prevencija počinje prepoznavanjem i kontrolom faktora rizika. Na prvom mjestu nalazi se arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak), poznata i kao „tihi ubojica“, jer najčešće nema nikakvih simptoma sve dok ne uzrokuje teška oštećenja krvnih žila.

Ostali značajni faktori rizika uključuju:

fibrilaciju atrija – nepravilan rad srca koji povećava rizik od stvaranja ugruška,

šećernu bolest,

povišene masnoće u krvi,

nezdrave životne navike – pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola, nepravilnu prehranu i tjelesnu neaktivnost.

Stručnjaci ističu da redoviti liječnički pregledi, mjerenje krvnog tlaka, usvajanje mediteranske prehrane bogate voćem, povrćem, ribom i maslinovim uljem, te svakodnevno kretanje – čak i brza šetnja od pola sata dnevno – mogu značajno smanjiti rizik od moždanog udara.

Kako prepoznati moždani udar?

Brza reakcija presudna je za ishod bolesti. Za lakše pamćenje simptoma koristi se akronim G.R.O.M.:

G – Govor: Je li govor nerazumljiv, otežan ili osoba ne može izgovoriti jednostavnu rečenicu?

R – Ruke: Može li osoba podići obje ruke ili jedna „pada“?

O – Obraz (lice): Je li lice asimetrično, može li se osoba nasmiješiti ili jedan dio lica „visi“?

M – Minute: Ako uočite ijedan od ovih znakova, svaka minuta je važna – odmah nazovite 112.

Liječnici naglašavaju: ne čekajte da simptomi prođu sami od sebe. Svaka minuta odgađanja smanjuje šansu za oporavak i povećava rizik trajnog invaliditeta.

Suvremene metode liječenja

U slučaju moždanog udara, jedina prava šansa za povoljan ishod jest brzo prepoznavanje i pravovremeno liječenje. Danas postoje dvije glavne metode:

tromboliza – otapanje ugruška lijekovima,

mehanička trombektomija – uklanjanje ugruška iz krvne žile posebnom sondom.

No, obje metode učinkovite su samo unutar nekoliko sati od pojave prvih simptoma. To znači da svaka minuta može odlučiti hoće li osoba ostati bez trajnih posljedica ili će živjeti s invaliditetom.

Moždani udar kao društveni izazov

Osim zdravstvenih posljedica, moždani udar nosi goleme društvene i ekonomske troškove. Rehabilitacija traje mjesecima, ponekad i godinama, a mnogi oboljeli gube sposobnost samostalnog života i postaju ovisni o tuđoj pomoći. Time bolest pogađa ne samo oboljele, nego i njihove obitelji te cjelokupni zdravstveni sustav.

Zato obilježavanje Hrvatskog dana moždanog udara, koje se svake godine održava 21. lipnja, ima ključnu ulogu u podizanju svijesti. Cilj je educirati građane da prepoznaju prve znakove bolesti, da redovito kontroliraju svoje zdravlje i da znaju reagirati kada je najpotrebnije.

Moždani udar je bolest koja ne bira – može pogoditi svakoga od nas. No, ono što možemo birati su naše životne navike, briga o zdravlju i spremnost da reagiramo na vrijeme.

Poruka stručnjaka je jasna: živimo zdravo, kontrolirajmo tlak i šećer, krećimo se i hranimo uravnoteženo. A kad se pojave prvi znakovi moždanog udara – reagirajmo odmah. Jer svaka minuta znači život.